Vilinska kraljica – Ingrid Haller

03.09.2009. Print | Pošalji link

Uvriježena je predrasuda da je opera skupa umjetnička forma.

To, pak, znači da se pretpostavlja kako joj je mjesto samo u velikim, po mogućnosti nacionalnim kazališta, koja jedina imaju dovoljno sredstava poigrati se, ako već ne nužno i zaigrati se tom igračkom. Ta je pretpostavka, naravno, netočna, jer se, paradoksalno, u sredinama puno bogatijim od naše već odavno pojavila  tradicija postavljanja komornih opera, pripremljenih uz mala sredstva. No, izuzevši povremene produkcije Muzičke akademije i glazbeno-scenske izvede varaždinske Međunarodne škole barokne glazbe i plesa "Aestas Musica", takve   tradicije kod nas nema. Situacija je još bizarnija uzmemo li u obzir da bi se, zapravo, u svim većim hrvatskim gradovima moglo naći i izvođača i prikladnih kazališnih prostora za slične  produkcije.

U tom smislu, postavljanje "Vilinske kraljice" Henryja Purcella na otvorenju Festivala komorne glazbe u Rijeci treba pozdraviti već i kao smionu, ali i smislenu inicijativu, koja bi imala opravdanja čak i da su joj umjetnički dosezi bili skromni. Naravno, na ovu predstavu nije primjereno, a ni potrebno primjenjivati kriterije koji se koriste za produkcije opera u nacionalnim kazalištima. Ona je, naime, nastala s minimalnim proračunom, gotovo bez scenografije, s improviziranim kostimima, amaterskim zborom i jednom debitanticom u opernoj režiji. Upravo zbog toga, primarne vrijednosti riječke "Vilinske kraljice" nisu niti odlična svirka ansambla "Collegium Musicum Fluminense" pod vodstvom Davida Stefanuttija, niti uglavnom korektan doprinos vokalnih solista, među kojima se osobito istakla mezzosopranistica Diana Haller. Naprotiv, kvalitetu treba najprije prepoznati u onim segmentima u kojima je se nije nužno očekivalo.

Najveće zasluge u tome pripadaju sopranistici Ingrid Haller, koja se, očito nadahnuta i vlastitim ranijim iskustvom na varaždinskoj školi "Aestas musica", latila režije predstave. Najriskantniji je pritom bio njen zahvat u dramaturgiju. Naime, osim što je, zbog nedovoljnog broja vokalnih solista i izostanka plesnog ansambla, djelo trebalo bitno skratiti, već je i u startu postojao problem dramaturške nekonzistentnosti predloška. Jer, "Vilinska kraljica" nije tradicionalna opera, nego, zapravo, niz međusobno uglavnom nepovezanih glazbenih intermedija za jednu slobodnu obradu Shakespeareovog "Sna ivanjske noći". U tom kraćenju na kraju su izostavljeni i neki zaista antologijski brojevi, poput dueta Coridona i Mopse, ali je, s druge strane, ispričana više-manje zaokružena bajkovita priča, koja počinje "Prizorom s pijanim pjesnikom", te se, učinkovitom scenskom intervencijom, tom prizoru simbolički vraća na koncu izvedbe.

Jednako je učinkovito riješen i problem plesnih brojeva. Neke od njih se, zbog glazbenih kvaliteta, jednostavno nije smjelo preskočiti, pa je, u izostanku plesnog ansambla, Ingrid Haller posegnula  za članovima riječkog zbora "Schola Cantorum". Oni su svojom scenskom razigranošću, i to ne samo u plesnim brojevima, dali presudan doprinos čitavoj predstavi, možda čak i više nego svojim pjevanjem.

Naposljetku, ova je produkcija imala i još jednu simboličku kvalitetu. Naime, postavljena je u riječkom Teatro Fenice, odličnom kazališnom prostoru koji je, nažalost, još uvijek nedovoljno iskorišten, a ima odličan potencijal upravo za manje glazbeno-scenske produkcije. Stoga i u tom pogledu, ali i u svakom drugom, ova "Vilinska kraljica" nije tek zanimljiva jednokratna razbibriga za početak jednoga festivala. Naprotiv, ona je i dobar putokaz svima koji ipak ne vjeruju u tezu da je opera ostvariva samo u izdašno proračunski financiranim javnim kazalištima.

Trpimir Matasović

Pročitajte i ...
'Vilinska kraljica' i 'Vjerni pastir'
Vjerni pastir u Varaždinu, Vilinska kraljica u Rijeci
Kuga - Oliver Frljić
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji - Oliver Frljić
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Varaždinske barokne večeri i radikalne promjene

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici