T-HTnagrada@msu.hr

14.11.2008. Print | Pošalji link

Telekomunikacije mora da imaju neke veze s telefonom.

Valjda je tim slijedom razmišljao autor vizualnog identiteta izložbe T-HT-ovih nagrada, a onda kad je stvar trebalo još povezati i sa umjetnošću, jer ipak se radi o partnerstvu s MSU-om, došlo se do razlivene, deformirane fotografije starinskog crnog telefona. Dotični motiv, u skladu s uobičajenom retorikom korporativno-kulturnog partnerstva, naime, morao je biti nekako drugačiji, inovativan, otkačen, nekonvencionalan, ili slično tome.

Ovako nisku razinu domišljatosti T-HT si može priuštiti, ali ovog puta ne samo kao dugogodišnji monopolist, što je ipak svim druga tema. Naime, za razliku od ostalih korporacija, banki i osiguravateljskih tvrtki koje u zadnje vrijeme vrijedno sakupljaju svoje zbirke suvremene umjetnosti, profil ove kolekcije zadan je kao sretno podudaran načelnim interesima kompanije, te je posve logično baziran na multimedijskim radovima i područjima presijecanja umjetnosti i tehnologije. Međutim, izložba „ T-HTnagrada@msu.hr“, koja se ove godine održava u Domu HDLU-a, baš i ne održava takav fokus.

Izuzev radova autora kao što su Ivan Marušić Klif, Magdalena Pederin, Tanja Perišić i Martina Mezak, izložba daje samo još jedan ni po čemu specijalan presjek ili 'prosjek' općenite domaće suvremene umjetničke produkcije. Kao takva, uz dodatak činjenice da su se mnogi umjetnici prijavili s već izlaganim djelima, ona nalikuje bilo kojoj većoj 'reviji'. Okolnosti su dodatno nezgodne utoliko što su se produkciji zahtjevnijih medijskih radova u novije vrijeme posvetile neke nezavisne inicijative, prepoznajući nedostatak kapaciteta za tu vrstu umjetnosti. Umjesto da se sam 'odgovorno' uključi u produkciju radova, 'sponzor' mnoge od njih ovdje samo prisvaja za vlastito dvorište.
Anegdotalna razlika između malog i velikog umjetnika je u tome što se ovog drugog navodi samo prezimenom. Na T-HT izložbi, u skladu s čitavim spektaklom, sve su sami veliki umjetnici. I „TRBULJAK“ i „TOLJ“ i „VEHABOVIĆ i „GVEROVIĆ“ i „KORKUT“ imaju tako svaki svoj pozamašni komad zida, s nakaradno predimenzioniranim slovima ispisanim prezimenima. Njihova monumentalnost vizualno konkurira radovima, pa gotovo da dolazi do nesporazuma oko toga što je zapravo izloženo, a još kako su uokvireni prigodnom T-HT-ovskom rozom, pravo je čudo da čitavi zidovi nisu prefarbani na sličan način. Još jedno takvo „djelo“ našlo je svoje mjesto u prizemnom dijelu postava – nesretni plakat s početka priče, čiji dizajner, srećom, nije dobio istu čast.

Unatoč stručnim imenima u žiriju, i nagrade su priča za sebe. Nadasve benigno poigravanje Ane Horvat temom sa zadnjih stranica dnevnih novina promovira se u društvenu kritiku, naporno iskustvo za oči i uši koje je publici priredio Davor Sanvincenti [SANVIČENTI] u nedostatku bolje argumentacije proglašava se nastavkom tradicije optičkih istraživanja, a kvalitetom se jedino izdvaja drugonagrađeni video rad Ane Opalić.

Vratimo li se na postav, treba se sjetiti i nedavno zatvorenog „Salona revolucije“. U katalogu THT-ove izložbe, naime, piše kako je autor likovnog postava Oleg Hržić. Malo nezgodno potpisano, obzirom da svatko tko je bio na obje izložbe može primijetiti kako je gotovo kompletna arhitektura postava doslovce zadržana s netom zatvorenog Salona, manifestacije realizirane s minimumom sredstava, čiji kompletni budžet ne premašuje iznos fonda koji je T-HT osigurao samo za tri nagrade koje dodjeljuje. Isti taj Salon imao je i nešto što je inovacija jedino još u hrvatskoj praksi postavljanja izložbi - tekstualne legende koje su davale poneku vrijednu i zanimljivu informaciju o samim radovima. Tome ovdje nema ni traga. Ima upozorenja kako gledanje nekih umjetničkih djela može izazvati epileptične napadaje, ili kako je ograničen broj posjetitelja koje jedna druga soba može primiti istovremeno, ali nema, primjerice, objašnjenja o čemu se radi u novoj verziji interaktivnog „Telefoniranja“ Ivana Marušića Klifa, ili tko su, i 'zašto su' dvije sestre na fotografijama Ane Požar Piplice. Osim ako možda T-HT, pored telekomunikacijskih, uskoro namjerava nuditi i usluge telepatske medijacije suvremene umjetnosti.

Marko Golub

Pročitajte i ...
Brak Marije Braun - Tea Alagić Vlašić
Don Juan - Paolo Magelli
Kazalište Ulysses ove godine ima samo jednu premijeru
'Don Juan' na Malom Brijunu – atipično i aktualno
Zagrebački pentagram u ZKM-u
Pet priča današnjeg Zagreba u ZKM-u
Plavi zub i filmovi
Plavi zub – festival filmova snimljenih mobitelom
Urbanfestival u centru grada
Počinje još jedan UrbanFesival

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici