'Pjev Mediterana' na Smotri folklora

24.07.2007. Print | Pošalji link

Jedna od osnovnih odrednica Međunarodne smotre folklora posljednjih je godina ustrajnost u predstavljanju autentičnog folklora, koji u neprekidnom kontinuitetu živi u svom izvornom podneblju.

Samim time, izričito se izbjegavalo folklorni amaterizam, odnosno djelatnost onih skupina koje tradicijsku baštinu ne žive, nego je uče posredno, iz raznih više ili manje autentičnih zapisa i aranžmana. Odmak od takve koncepcije bili su takozvani etno koncerti, koji su u središtu pozornosti imali reinterpretaciju tradicije u suvremenoj urbanoj glazbenoj produkciji, odnosno ono što se obično naziva "world music". S obzirom da je takva glazba najbliža duhu urbane publike, logično je i da su upravo ti koncerti dosad privlačili najveću pozornost Zagrepčana, ali i brojnih turista koji bi se za vrijeme trajanja Smotre zatekli u Zagrebu.

Nažalost, ove se godine odstupilo od takve prakse, vjerojatno iz financijskih razloga, ali i zbog činjenice da je etno u međuvremenu postao prilično zastupljen i u programima nekih drugih aktera na kulturnoj sceni, a pojavilo se čak i nekoliko za tu vrst glazbe specijaliziranih manifestacija. Umjesto toga, u terminu etno koncerta ovogodišnja je Smotra filklora ponudila program pod nazivom "Pjev Mediterana", koji je okupio tri muška vokalna sastava iz Hrvatske, Gruzije i sa Sardinije. Za ovu je priliku suvišna rasprava o pripadnosti ili nepripadnosti Gruzije mediteranskog kulturnom krugu, kao i, općenito, o reprezentativnosti odabranih sastava za zadanu temu. Ona je, uostalom, kako se čini, ionako krojena prema izvođačima, umjesto da se, što bi bilo logičnije, izvođače odabere prema temi.

Što je, dakle, zajedničko gruzijskoj skupini "Sakhioba", sardinijskom ansamblu "Su Cussertu Cuccuru 'e Lunas" i domaćoj klapi "Nostalgija"? Zapravo, i ne baš puno, osim što je odreda riječ o muškim "a capella" sastavima, što je, usput budi rečeno, sve samo ne neuobičajena formacija u tradicijskoj glazbi, i to ne samo onoj mediteranskog kruga. No, u gotovo svemu drugom ova tri sastava predstavljaju posve različite tradicije. Jer, dalmatinsko klapsko pjevanje nema gotovo nikakvih dodirnih točaka sa sardinijskim nazalnim vokalnim tehnikama, koje na određeni način više podsjećaju na neke dalekoistočne tradicijske prakse. Gruzija, pak, nema osobitih veza ni s Hrvatskom niti sa Sardinijom, i u tom je smislu pokušaj pjevača iz te zemlje da otpjevaju i jednu klapsku pjesmu zazvučao manje kao susret kultura, a više kao ne baš sretno navlačenje na Prokrustovu postelju.

Komunikacija među različitim glazbenim praksama, inače jedna od hvalevrijednih nuspojava gotovo svih dosadašnjih etno koncerata Smotre folklora, ovdje je posve izostala. Glazbenici su tako ostali zatvoreni svaki u svoj svijet, što, naravno, samo po sebi nije ništa loše, ali u tom slučaju nema potrebe prisilno izmišljati nekakav zajednički kontekst koji jednostavno ne funkcionira u praksi.  Osim toga, ovaj se koncert pokazao prilično promašenim i u smislu temeljne koncepcije Smotre folklora. Naime, on nije ponudio ni autentičan folklor, niti njegovu popularnoglazbenu reinterpretaciju. Umjesto toga, ovdje je riječ upravo o onome protiv čega se Smotra inače zdušno bori – komercijalni produkt, već donekle udaljen od svog izvorišta, ali još uvijek nedovoljno da bi prešao u sferu nove, urbane izvornosti. U tom skoro  zrakopraznom prostoru, izvođači iz Gruzije, Hrvatske i sa Sardinije ponudili su nam tek lijepo upakirane šarene glazbene slikovnice. One, doduše, nisu nezanimljive, ali je njihova svrha izvan okvira komercijalnosti i, eventualno, ušminkane promocije nacionalnih kultura, i dalje prilično dvojbena.

Prepoznala je to i publika – Gradec je ovaj put, za razliku od prošlih godina, bio poluprazan, a oni koji su se ondje zatekle nisu pokazali osobit entuzijazam za ponuđeni program. To je, uostalom, i razumljivo, jer je ovim koncertom Smotra folklora na neki način iznevjerila ne samo publiku, nego i samu sebe. Nadajmo se stoga da je riječ tek o jednom gafu, koji se sljedeće godine neće ponoviti.

Trpimir Matasović

Pročitajte i ...
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Počinje drugi festival ZGetno

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici