Novi smjer Baroknih večeri

02.08.2007. Print | Pošalji link

Osnovati orkestar, pa ga onda još i održati na životu, sve je samo ne jednostavan, a još manje jeftin zadatak.

Ako je, k tome, riječ o ansamblu koji ne djeluje stalno, nego samo po jednom ili dvaput godišnje, i to svaki put u drugom sastavu, komplikacije se samo gomilaju. To je razlog zbog kojeg su inicijative za formiranjem raznih međunarodnih orkestara, sastavljenih od mladih glazbenika, uglavnom unaprijed osuđene na propast.  Tako je čak i, do prije nekoliko godina najdugovječniji od njih, Svjetski orkestar Glazbene mladeži morao biti ugašen – navodno samo privremeno.

Ipak, usprkos svim tim i takvim poteškoćama, već više od dvadeset godina u kontinuitetu uspijeva djelovati Barokni orkestar Europske Unije. Osnovna koncepcija je u vrlo jednostavna – okupiti dvadesetak glazbenika iz cijele Europe, i to ne samo iz država Unije, pripremiti s njima reprezentativan, ali i instruktivno raznolik program, te potom organizirati turneju na kojoj će taj program biti predstavljen. Otkad je vodstvo ansambla preuzeo danski čembalist i dirigent Lars Ulrik Mortensen, posebna se pozornost pridaje upravo edukativnom aspektu, s programima koji donose presjek različitih podstilova unutar europskog baroka, i uravnoteženim izmjenjivanjem standardnih repertoarnih naslova s još uvijek relativno nepoznatim djelima.

Na taj su način izabrane i skladbe za ovoljetnu turneju Baroknog orkestra Europske Unije, u sklopu koje je taj sastav sinoć nastupio i u Varaždinskoj katedrali. Bio je to i koncert predstojećih Varaždinskih baroknih večeri, što je pozitivan signal o smjeru u kojem se taj festival namjerava kretati otkako je na mjesto njegovog ravnatelja došao Davor Bobić. Jer, dok su ranije ansambli specijalizirani za povijesno obaviješteno izvođenje u okvirima te manifestacije bili iznimka, sada bi, sudeći prema izvođačima najavljenima za rujan, trebali postati pravilom.

U smislu predstavljanja suvremenih interpretacijskih tendencija, koncert Baroknog orkestra Europske Unije u svakom je slučaju bio pun pogodak. Jer, Mortensenovi glazbenici već pripadaju generaciji koja načela povijesne autentičnosti nije morala učiti ispravljanjem prethodno usvojenih, pogrešnih zasada romantičarskog pristupa, nego im se posvećuje manje-više od početka svoje glazbene naobrazbe. Kolektivistički koncept ovog sastava, međutim, ne podrazumijeva negaciju individualnosti, pa se tako tijekom koncerta izdvojilo nekoliko zanimljivih pojedinačnih glazbenika. Prije svega, to je odlična nizozemska violinistica Lidewij van der Voort, koja je tumačila solističku dionicu u Bachovom "Koncertu za violinu u a-molu", a svakako valja izdvojiti i nastupe poljskog fagotista Tomasza Wesolovskog i francuskog čembalista Vincenta Bernhardta.

Naravno, prilagodba repertoara izvođačima imala je i svojih nedostataka. Jer, uz zadane parametre izvodilačkog sastava kojeg čine gudači, oboe, fagot i continuo jednostavno se moralo odabrati djela nastala u prvim desetljećima 18. stoljeća, upravo onog razdoblja u povijesti kada je nakratko postojalo sveeuropsko glazbeno stilsko jedinstvo. Stoga, u osnovi, nema prevelike razlike među glazbenim svjetovima Johanna Sebastiana Bacha i njegovih suvremenika Johna Ernesta Galliarda i Johana Helmicha Romana, a čak su se i određene stilske samosvojnosti francuskog baroka donekle izgubile do trenutka kad je Jean-Philippe Rameau skladao svog "Zoroastra". K tome, to što članovi ansambla pripadaju školama koje njeguju međusobno različite pristupe unutar općenite odrednice povijesne obaviještenosti, uvjetovalo je i Mortensenov donekle srednjestrujaški pristup interpretaciji. Opasnost da se zbog toga sklizne u suhoparan akademski "mainstream" bila je, dakle, itekako prisutna, no, Mortensen i njegovi glazbenici ipak su joj vješto izbjegli, pokazujući uvijek iznova iznimnu vitalnost, čak i unutar potencijalno beživotnih polazišnih postavki.

Varaždin je, pak, odazivom publike i njenim reakcijama, pokazao da želi čuti i takav barok, usprkos godinama, pa i desetljećima serviranja zastarjelih pogleda na izvođenje glazbe te epohe. A to znači da su Davoru Bobiću vrata širom otvorena da od Baroknih večeri konačno napravi uistinu suvremen i relevantan festival.

Trpimir Matasović

Pročitajte i ...
Varaždinske barokne večeri ne štede na programu
Ambiciozne Varaždinske barokne večeri
Varaždinske barokne večeri
Epistola – Ivo Malec
Varaždinske barokne večeri - završni komentar
Povratak oratorijskih koncerata na Varaždinske barokne večeri
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Varaždinske barokne večeri i radikalne promjene
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici