Aziza Mustafa Zadeh u Lisinskom

05.12.2007. Print | Pošalji link

Na svjetskom glazbenom tržištu takozvani je "crossover" posljednjih godina nešto što uvijek može računati na uspjeh kod publike.

Tako će glazbenici koji u svom stvaranju miješaju elemente različitih stilova često lakše doprijeti do slušateljstva od onih koji se bave čistim žanrovima – i to čak i ako su od njih manje kvalitetni, a pogotovo ako svoju glazbu začine folklornim elementima.

Nema sumnje da je dio slave koju danas ima Aziza Mustafa Zadeh, od milja zvana i "Princezom jazza", proizašao upravo iz tih premisa. Ona ima sve što je potrebno za strelovit uspon i dugogodišnji opstanak na svjetskoj sceni, jer se u njenom glazbovanju susreću klasična podloga, jazz improvizacija i elementi azerbejdžanske tradicijske glazbe. Njenim marketinškim suradnicima, k tome, pomaže i njena manekenska, gotovo anoreksična pojava. Osim toga, ona tijekom svojih nastupa voli govoriti o prirodi, duhovnosti i sličnim temama na način koji, doduše, nema osobitu dubinu, ali, s obzirom na diskretan pomodni "new age" prizvuk, također može učinkovito zavesti nezanemariv broj ljudi.

Takvu bi umjetnicu bilo posve logično očekivati na nekom zagrebačkom jazz ili "world music" festivalu. No, kontekst u kojem se sinoć pojavila u dvorani Lisinski iznenanadio je mnoge. Naime, Koncertna direkcija Zagreb uvrstila ju je u program svog ciklusa "Forte fortissimo", inače rezerviranog za klasične soliste i komorne sastave. Tako se, uz glazbu, u Lisinskom ispremiješala smrtno ozbiljna klasičarska publika s opuštenijim jazzerima, što je svakako pridonijelo kvalitetnoj grupnoj dinamici inače relativno uštogljenog koncertnog prostora.

Aziza Mustafa Zadeh pokazala se, pak, kao umjetnica puna proturječja. S jedne strane, svojim je nepodnošljivo sladunjavim najavama odavala dojam krhke lirske osobnosti, da bi potom svirkom donijela posve različitu sliku energične i samouvjerene glazbenice. Njen pijanizam, premda tehnički jasno otkriva klasičnu naobrazbu, ipak je duboko ukorijenjen u jazzu. Odnosi se to ne samo na vješt improvizacijski stil, nego i na prilično skučen dinamički okvir, koji se kreće u rasponu od "mezzoforte" do "forte", potcrtan sasvim suvišnim ozvučenjem. Vokalni je spektar ove umjetnice, međutim, daleko širi i bogatiji, prepun različitih boja, u kojima se može čuti sve od neskriveno folklornog zapjeva do pomalo ironičnog imitiranja opernog stila.

Glazba koju Aziza izvodi također je vrlo raznolika u kvaliteti. Najslabije su njene izvorne skladbe, obilježene danas vrlo popularnim "new age" kvaziminimalizmom, kakvog njeguje, recimo, i Michael Nyman u svojim kasnijim, slabijim partiturama. Nešto ozbiljnije su skladbe njenog pokojnog oca Vagifa Mustafe Zadeha, iako su se, uklopljene u cjelinu ovog koncerta, doimale donekle anakrono.

Ono u čemu je azerbejdžanska gošća bitno uvjerljivija su aranžmani. U folklornim skladbama ona je vokalno suverena, ali se pridodana glasovirska pratnja nerijetko doima izlišnom, a ponekad čak i smeta snazi ekspresiviteta polazišne građe. U obradama Bachove glazbe Aziza se uspješno nadovezuje na niz glazbenika koji su prepoznali jazzerski potencijal tog skladatelja. Najzabavnije su, pak, bile njene osebujne reinterpretacije dviju Mozartovih opernih arija. U njima se očituje blaga ironija, ali, još i više, i duboko poštovanje i razumijevanje te glazbe. Na njenu izvedbu arije Kraljice noći iz "Čarobne frule" klasičarski bi čistunci možda prezrivo odmahnuli rukom, ali, s druge strane, dramatski naboj koji Aziza ovdje postiže upravo je ono što često nasušno nedostaje izvedbama te arije na opernim pozornicama.

Ipak, možda i najuspjelija je bila njena izvedba Gershwinovog klasika "Summertime". Ovdje se Aziza Mustafa Zadeh pokazala kao ono što zaista jest – vrhunska jazz glazbenica, kojoj, zapravo, posizanje za klasikom i folklorom nije neophodno. To što ona inače ipak koristi i te stilove govori, međutim, možda i više o zahtjevima današnjeg glazbenog tržišta nego o njoj sâmoj.

Trpimir Matasović

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici