Novosadski filmski front – mali budžeti, velika kreativnost

08.04.2008. Print | Pošalji link

Okupljanje mladih filmskih snaga u zajednički pokret često je znalo rezultirati značajnim rezultatima.

Paradigmatski primjer toga svakako je francuski Novi val, koji je činila skupina kritičara časopisa «Cahiers du Cinema». Nakon što su Godard, Truffaut i ekipa pedesete proveli dekonstruirajući u svojim tekstovima stanje u francuskoj kinematografiji, ismijavajući njenu «tradiciju kvalitete», krajem desetljeća su i sami uzeli kamere u ruke te pokazali kako se može drukčije i bolje. Ostalo je, kako se to već kaže, povijest, a donekle i legenda, jer se do tih kreativnih visina nije, nažalost, vinuo nijedan kasniji pokret.

To naravno ne znači da od udruživanja treba odustati, naročito ako se, uz mladost, može spojiti i slična poetika, te pristup snimanju filmova, što pokazuje i primjer Filmskog fronta iz Novog Sada. Nastao unutar novosadskog Kino kluba, koji je revitaliziran prije desetak godina, Filmski front okuplja značajan broj mladih režisera, montažera, snimatelja i drugih filmskih radnika, nekih tek izašlih iz Akademije. Već nekoliko godina ova ekipa mladih filmskih profesionalaca i entuzijasta organizira u Novom Sadu filmski festival, ali i brojne radionice, a povrh toga kontinuirano snima niskobudžetne kratke filmove.

U Hrvatskoj je Filmski front ponajviše poznat po svojem redovitom sudjelovanju na Reviji amaterskog filma, na kojoj je ove godine predstavio specijalni program pobjednika svojeg festivala. Ispred Filmskog fronta u Zagreb je došao jedan od njegovih osnivača, mladi režiser Nenad Milošević, koji upravo radi na snimanju svojeg prvog dugometražnog dokumentarca o umjetničkoj sceni Novog Sada sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U njemu je jedna od ključnih uloga rezervirana za Želimira Žilnika, koji je svojevrsni mentor novosadskom filmskom podmlatku.

Kada je riječ o financiranju, Milošević objašnjava kako se novcu dostatnom za normalan budžet ne treba nadati, posebice ako je riječ o mlađim filmašima, jer i Srbiji nije strana klanovska podjela u kulturi, pa se tako budžetski novac prvo dodjeljuje starijim režiserima, pa onda onima srednje generacije, dok su mladi došli na red tek prije godinu-dvije. Davanje prednosti starijima i zaslužnima dovelo je do toga da srbijanski film, koji je tijekom devedesetih proizvodio hitove i festivalske pobjednike, u međuvremenu rijetko tko još primjećuje. No, zato su primijećeni radovi poput «Dobro jutro, maligna ćelijo», nemilosrdna satira o generacijskim odnosima u modernoj Srbiji, koja je nastala kao samofinancirani projekt Filmskog fronta, a snimana je u uvjetima koje Milošević opisuje sintagmom «štapom i kanapom», odnosno improvizirajući sve i svašta na minimalnom budžetu koji je pokrivao osnovne tehničke zahtjeve i ništa više.

«Maligna ćelija» pokazuje izrazito usmjerenje Filmskog fronta prema neumivenoj društvenoj kritici, što se u Srbiji može činiti opasnim. No, Milošević objašnjava kako je situacija zapravo obratna, jer zbog općenitog kaosa u državi nitko nema vremena, niti film smatra dovoljno relevantnim, da bi se našao uvrijeđen. Tako je i njihov serijal kratkih filmova koji je prošle godine prikazan na Motovunu, iako iznenađujući za predstavnike vojvođanskih vlasti koji su sjedili u prvim redovima, ostao bez većeg odjeka u tim strukturama. Reakcija nije bilo ni od strane Radikalne stranke, koja već nekoliko godina vlada Novim Sadom, no u ovom specifičnom slučaju riječ je o gradonačelnici Maji Gojković, koju njeni radikali proglašavaju previše liberalnom. Tako nije bilo ni problema pri organizaciji festivala Filmskog fronta, koji se održava u dvanaestom mjesecu svake godine, osim, naravno, onih financijskih, no na to se već odavno naviklo.

S vremenom se i Filmski front donekle povlači iz aktualne politike, ali nije riječ o taktičkoj odluci koja bi dovela do većih budžeta ili državnog financiranja, nego o letargiji koju izaziva srbijanska konstantna kriza vlasti i države. Filmski front se, stvarnosti usprkos, nastavlja baviti snimanjem filmova, a sada je ustrojen i kao neovisna producentska kuća za eksperimentalne, animirane, dokumentarne i igrane filmove, naravno rađene s minimalnim novčanim, a maksimalnim kreativnim sredstvima. Kako je većina članova Filmskog fronta tek u dvadesetima, velike stvari tek trebaju uslijediti.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Novosadski filmski front

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici