Put do filma: scenaristički natječaj 'Zagrebačke priče'

26.04.2007. Print | Pošalji link

Do sad se "Tko pjeva, zlo ne misli", lakoglazbeno i lakohumorno remek-djelo Kreše Golika, smatralo filmom koji najbolje definira i prikazuje zagrebački duh.

Ili je to ipak možda "Ritam Zločina" Zorana Tadića, koji je, za razliku od Golikovih veselih buržuja, prikazao sivi svijet predgrađa, kriminala i urbane otuđenosti? Bilo kako bilo, ovih dana pokrenuta je ideja koja bi, ukoliko sve prođe kako treba, mogla u konačnici izroditi novi definirajući prikaz Zagreba, prvi u 21. stoljeću. U pitanju je natječaj Propeler filma, inače i organizatora Zagreb Film festivala, pod nazivom "Zagrebačke priče".

Riječ je o cjelovečernjem igranom omnibusu koji bi se trebao sastojati od sedam kratkih filmova različitih autora dužine od osam do dvanaest minuta. Propeler film je 15. travnja raspisao scenaristički natječaj, koji predstavlja jednu od početnih faza sveukupnog projekta, u kojem se traže radovi na temu zagrebačkih kvartova. Svi filmovi bit će snimani digitalnom tehnologijom i poslije prebačeni na 35-milimetarsku vrpcu i DVD. Krajnji cilj projekta je distribucija u kinima po Hrvatskoj, predstavljanje na inozemnim filmskim festivalima i stvaranje trajnog filmskog proizvoda koji bi se koristio u svim promotivnim svrhama vezanim za Zagreb.

Kako je Gradski ured za kulturu jedan od glavnih financijera "Zagrebačkih priča", Boris T. Matić iz Propeler filma tvrdi da će film primarno ići u umjetničkom, a ne propagandnom smjeru, jer, kako kaže, "ne razmišljaju o turističkom filmu". Ipak, prostora za sumnju ostavlja Pravilnik natječaja, u kojem se može pročitati kako će u tročlanoj selekcijskoj komisiji biti i predstavnik Grada Zagreba, te će svojim glasom moći utjecati na izbor scenarija. Matić još ne zna tko su svi članovi žirija, ali to u ovoj fazi ne smatra problematičnim.

Konačni cilj "Zagrebačkih priča", objašnjava Matić, je potaknuti stvaranje Zagrebačkog filmskog fonda, koji bi se bavio financiranjem dugometražnih filmova čije je mjesto radnje Zagreb. Za tu svrhu bi Grad trebao godišnje odvojiti dva i pol do tri milijuna kuna, ali prvo treba realizirati "Zagrebačke priče". Ključna u svemu je, dakle, podrška zagrebačkih vladajućih struktura, koji je već s 150 000 kuna podržao razvoj ove ideje.

Ako ipak "Zagrebačke priče" ne nađu put s papira na film, svatko čiji scenarij bude izabran može očekivati obeštećenje od 5000 kuna. Iako se trenutno čini kako realizacija ovog projekta nije još zajamčena, jer ovisi o više različitih faktora, od kojih je Propeler film samo jedan, Matić ističe kako ovaj scenaristički natječaj nije namijenjen samo etabiliranim autorima, nego svima koji smatraju da imaju nešto reći o Zagrebu. Oni koji budu imali sreće da njihov scenarij bude izabran, mogu se nadati bruto budžetu od 100 tisuća kuna za snimanje filma, koji će osigurati Propeler film. Kada se oduzmu razni porezi, Matić procjenjuje da će za produkciju preostati oko 80 tisuća kuna, što je, za snimanje digitalnom tehnologijom i dalje respektabilan iznos. Naravno, u Propeler filmu se neće buniti ako se za pojedini od scenarij jave i vanjski producenti, koji su spremni dodati još sredstava, te naglašavaju da su na svaki način otvoreni za suradnju.

Vremenski rok za produkciju jednog kratkog filma iznosit će četrdeset dana, a očekuje se da samo snimanje traje najviše deset. Ako se uzme taj tempo rada, ali i neke druge stvari u obzir, Matić prvu premijeru "Zagrebačkih priča" očekuje krajem sljedeće godine, na Zagreb Film Festivalu. Scenaristički natječaj otvoren je sve do 15. svibnja, dok se njegovi rezultati, očekuju početkom srpnja. 

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici