Plavi zub – festival filmova snimljenih mobitelom

05.12.2008. Print | Pošalji link

U moru filmskih festivala pojavio se još jedan mali, sasvim mali formatom, trajanjem, a u ovom slučaju i rezolucijom.

Ime mu je «Plavi zub», a riječ je o doslovnom prijevodu standarda spajanja i prijenosa podataka među mobilnim i fiksnim uređajima koji zovemo Bluetooth. Dakle, festival ima neke veze s mobitelima, a spojimo li još i filmsku komponentu, dobivamo Festival filmova snimljenih mobitelom - ne prvi takav program u svijetu, ali sigurno prvi u Hrvatskoj.

Daleko je to od filmske super osmice, ili VHS-a, ali dio je iste tradicije, u kojoj su film i video kao medij postajali sve dostupniji širokom krugu korisnika, te su i sredstva i alati, zahvaljujući razvoju tehnologije, postajali sve manjima i jeftinijima. Kad se ne tako davno pojavio, fotoaparat integriran u mobitel bio je tek zgodna i ne pretjerano upotrebljiva igračka, a danas noviji modeli imaju kamere sasvim ozbiljnih mogućnosti. Isto se dogodilo sa softverom za obradu slike, jeftinim ili čak besplatnim, jednostavnim za korištenje, kao i sa sredstvima distribucije, gdje je vjerojatno najbolji primjer internetski servis YouTube. Mobitelske kamere koriste novinari, dokumentaristi, umjetnici, i naravno bilo tko, bilo gdje, tko želi zabilježiti kućni video iz vlastitog života i svakodnevice.

Festival «Plavi zub» zamišljen je tako da na jednom mjestu poveže sve koji su se izrazili kroz ovakav medij, bez obzira jesu li amateri ili etablirani autori, a funkcionira na temelju natječaja u kojem je jedini uvjet bio da se radi o filmovima snimljenim mobitelom. Uz to, u konkurenciju su bez selekcije ušli svi pristigli radovi, koji će biti prikazani u sklopu programa koji će se održati 6. prosinca u Kinu Europa od 19:30 do kasno u noć. Umjetnički direktor festivala, multimedijalni umjetnik Ivan Marušić Klif, kaže kako nitko iz organizacije festivala nije znao kakav odaziv i kakve filmove uopće mogu očekivati za prvo izdanje «Plavog zuba», ali ono što je stiglo na natječaj vrlo ga je ugodno iznenadilo.

«Kad su filmovi počeli pristizati bojao sam se da ćemo dobiti hrpu smiješnih kućnih videa, ali srećom, to je stvarno svedeno na minimum. Nismo dobili ništa tipa 'ha ha - pao je u vodu', nego su sve stvari ili režirane, ili imaju kvalitetu dokumentarnog filma, a ima tu i puno privatnih minijatura od 20 ili 30 sekundi. Na kraju se stvarno radi o šarolikom materijalu, koji još veću kvalitetu ima onda kad se svi radovi puštaju zajedno u bloku, nego pojedinačno na projekcijama jedan za drugim.»
 
Četiri tematske kategorije koje su bile zadane natječajem, kaže Klif, uvedene su najviše zato da bi se autorima sugeriralo u kojim smjerovima mogu ići sa svojim idejama. No, budući da su teme poput života, ljubavi, glazbe i humora toliko široke da se u njih zbilja svašta može staviti, sama podjela po kategorijama na kraju ni ne govori toliko o sadržaju. Teme su, naime, više imale ulogu poticaja. «Najbolja definirana kategorija na kraju je 'Ima li pilota u avionu' ili 'humor', premda bi uistinu većina filmova mogla upasti u tu kategoriju, jer je vrlo malo stvari koje su baš posve ozbiljne. U druge kategorije, kao što su 'ljubav' ili 'život' moglo bi se uklopiti bilo što, pa kategorije i jesu malo arbitrarne. Mislim da će se u dvorani zapravo događati vrlo zanimljive stvari između svih tih radova u njihovim kombinacijama.»

Ostaje još vidjeti i čuti kako sve to funkcionira u kino dvorani. Klif kaže kako je u Kinu Europa već napravljena proba, i pokazalo se kako većina filmova dobro trpi prelazak na veliko filmsko platno. Dio je snimljen s danas sve dostupnijim mobitelima s jačom rezolucijom, drugima pak pomaže naknadna obrada slike ili zvuka, ali budući da se mahom radi o kratkim uratcima, dobro prolaze čak i oni najlošije tehničke kvalitete. Uostalom, «Plavi zub» i namijenjen je upravo takvim radovima, a to je i dio njegovog šarma.

Budući da je naknadna računalna obrada filmova, od najosnovnije montaže do dodavanja špica i titlova, bila dozvoljena, na «Plavom zubu» pojavili su se i neki radovi složenije forme. Pored entuzijasta koji su vjerojatno prvi put koristili programe za obradu videa, ima tu i već zrelih autora. Dio njih, kaže Klif, očigledno su studenti filmske ili likovne akademije, ali osobito su mu zanimljivi radovi djece. Najmlađi autor ima 3 godine, a pojavile su se i čitave male grupe djece od kojih je jedna poslala i svojih deset filmova.

Kao nešto najambicioznije i najdorađenije što je pristiglo na festival, Klif izdvaja rad Davora Radića, autora koji živi u Švedskoj. Njegov film «Pentagon» prikazivat će se izvan konkurencije - što zbog trajanja od za ovu formu nevjerojatnih pedeset minuta, što zbog razine konačnog proizvoda, koja se s ostatkom pristiglog nema kako uspoređivati. «Ne znam je li on neki student filma ili likovne akademije, ali dobili smo pravi 50-minutni art triler, ako postoji takva kategorija. To je profesionalno obrađen film sa špicom koja traje duže nego prosječan film na 'Plavom zubu'. Nije posebno obrađivao sliku, i vidi se da je snimano ne baš jako kvalitetnim mobitelom s kamerom, očito je postojao storyboard i veća ekipa.»

Program festivala «Plavi zub» počinje 6. prosinca u 19:30 u Kinu Europa. Najprije će se odvrtjeti filmovi iz selekcije raspoređeni po kategorijama. U 21:40 bit će proglašen dobitnik Grand Prix nagrade, a u sklopu završnog, specijalnog dijela programa, bit će na kraju prikazan i najambiciozniji rad na festivalu, spomenuti pedesetminutni «Pentagon» Davora Radića. Web preporuku www.plavizub.com ne spominjemo samo zbog općenitih informacija o festivalu i rasporeda programa, nego i zato što se na toj stranici mogu pogledati svi filmovi iz konkurencije, kao i oni izvan konkurencije, uključujući i nekoliko njih koje su napravili članovi žirija.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Film - godišnji pregled 2008.
Plavi zub i filmovi

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici