80 godina Kinokluba Zagreb

17.12.2008. Print | Pošalji link

Za pisanje su, osim talenta i volje, potrebni još papir i olovka, odnosno računalo.

Za slikanje isto ne treba više od platna i boja, dok se ateljeu ne treba prebrzo nadati. No, za film je potrebna brojna tehnička oprema i ekipa, jer film je oduvijek bio umjetnost koja nastaje kolektivnim trudom. A pravo mjesto za sve filmske entuzijaste u glavnom gradu je već osamdeset godina Kinoklub Zagreb, gdje im je na raspolaganju potrebna oprema, a kroz koji su prošli i mnogi danas slavni domaći sineasti. Povodom te obljetnice objavljen je i DVD «80 godina Kinokluba Zagreb», na kojem se nalaze najzanimljiviji amaterski radovi nastali uz pomoć ovog audio-vizualnog udruženja.

Pojava tog DVD-a istovremeno je i indirektni pokazatelj kako ovo udruženje zna uhvatiti priključak s vremenom, pa se tako njegovi članovi sve više koriste digitalnim videom. No, za bolje upoznavanje s poviješću ipak je bilo potrebno obratiti se Dušku Popoviću, inače uredniku monografije koja je obilježila 75. godišnjicu postojanja Kinokluba Zagreb. Nastanak KKZ-a dogodio se između dva svjetska rata, objašnjava Popović: «Prvo je osnovana kino-sekcija u Fotoklubu i to 1928. godine, a pokrenuo ju je stomatolog Maksimilijan Paspa. On je snimio nekoliko svojih filmova i okupio oko sebe ekipu čiji je dio bio i Oktavijan Miletić. Sadašnje ime KKZ dobio je 1953. godine.»

Promjene imena nisu nikada rezultirale i mijenjanjem osnovne ideje zbog koje je KKZ uopće i pokrenut, a to je približiti filmsku umjetnost široj publici te omogućiti i talentiranim amaterima da se okušaju u snimanju filmova. Kroz 80 godina postojanja tako su mnogi osobno dobili odgovor na tipično pitanje filmskih laika - «što zapravo radi režiser kad već imaš glumce, scenarij i snimatelja?». Statistika koju navodi Duško Popović svakako je impresivna: «U osamdeset godina realizirano je 1122 filma, što znači da je prosječno snimano 14 filmova godišnje. Nijedan nije napravljen 1942. i 1943., a najproduktivnije je bilo 1963. sa čak 56 naslova.»

Ipak, najvažniji aspekt postojanja KKZ-a jest veliki broj njegovih članova koji su iza sebe ostavili umjetnički relevantne opuse, kao što je onaj Tomislava Gotovca. Osim njega treba još spomenuti kako su svoje prve filmove u ovom Kinoklubu realizirali i Tomislav Radić, Hrvoje Turković, ali i autori mlađe generacije poput Gorana Dukića, koji trenutno radi u Americi. Ima tu još nekoliko slavnih imena, no legendom KKZ-a smatra se dr. Mihovil Pansini, koji je snimao od pedesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, i to sveukupno 28 filmova.

Nakon toliko godina Kinoklub i dalje radi s velikim intenzitetom, a smjene generacija se obavljaju bez većih problema. Duško Popović ima vjere u trenutnu ekipu mladih autora, u kojoj se ističu Alma Domazet, Vedran Šuvar i Lovro Čepelak. Sudeći po nedavno završenoj 40. Reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva, na kojoj je Kinoklub Zagreb osvojio četiri nagrade, nije isključeno da će neka od spomenutih imena ostaviti dublji trag i u povijesti hrvatske kinematografije. Žiri predvođen Anom Hušman također je KKZ proglasio najuspješnijom organizacijom ove vrste u državi za 2008. godinu, a sve koje zanima vidjeti što se ove godine tamo radilo mogu 29. prosinca u Kinu Tuškanac posjetiti Smotru ovogodišnje produkcije.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
80 godina djelovanja Kinokluba Zagreb

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici