Umro Ante Peterlić

14.07.2007. Print | Pošalji link

Simbolično ili ne, prof. dr. Ante Peterlić, prvi hrvatski, a prije i prvi jugoslavenski filmolog i teoretičar, preminuo je u 72. godini života, i to baš na petak 13.

Filmsko vrijeme, njegov pojam i struktura, bili su upravo glavna Peterlićeva tema, na kojoj je 1974. godine doktorirao. Završetak impresivne znanstvene i pedagoške karijere na ovakav datum ovaj bi uvijek pribrani i elokventni autor zacijelo i sam duhovito komentirao. No, Peterlić, nažalost, više neće navraćati na predavanja studentima niti će izbaciti kakvu zanimljivu kolumnu koja bi lucidno povezala ove “slučajnosti”, jer je njegovo mjesto u povijesti pisanja o filmu na ovim prostorima trajno ispražnjeno.

Odgajajući generacije visokoškolskih đaka, domaćih kritičara i filmaša, Peterlić je od svojih početaka 1957. godine kad objavljuje prve kritike u časopisu “Prisutnost”, sve do danas, kad u svojoj bibliografiji ima udžbenička i kapitalna djela filmske teorije, uspostavio sebe kao idealni model dostupnog, lako čitljivog i stručnog publicista. Pišući razumljivo, a govoreći pribrano i elokventno, Peterlić se s lakoćom mogao približiti početnicima, uvesti ih u osnove filmske teorije i tako trajno vezati uz područje kojemu se i sam potpuno predao. Autor je djela bez kojih je nezamisliva bilo koja ozbiljnija filmska biblioteka u nas, poput “Pojma i strukture filmskog vremena” na kojoj je doktorirao, ili “Osnove teorije filma” iz 1977., prvog zaokuženog i cjelovitog filmološkog naslova u nas. Slijedili su, između ostalih, “Ogledi o devet autora” i monografija “Oktavijan Miletić” koju piše zajedno s Vjekoslavom Majcenom, te možda i najvažnije, projekt kojega je na uredničkoj poziciji zaokružio 1990. godine, “Filmska enciklopedija” Leksikografskog zavoda. Mukotrpno sastavljano u desetogodišnjem razdoblju, ovo dvotomno izdanje i danas je važno i povijesno relevantno štivo, za kojega je Peterlić napisao ukupno 418 članaka.

Šira javnost Peterlića ipak najviše poznaje po još jednom pionirskom pothvatu: upućenom televizijskom govoru o filmu, sedamdesetih godina u rado gledanim emisijama poput “3-2-1, Kreni”, u kojima su bila ugošćena neka od najuglednijih imena svjetskog filma, te nizu dokumentarnih emisija “Što je film”. Uz pisanje i edukaciju, Ante Peterlić oprobao se i u režiji. Radio je kao asistent Mate Relje, Frane Vodopivca i Obrada Gluščevića, dok početkom šezdesetih radi i kao profesionalni dramaturg u tadašnjem “Zora filmu”. 1969. godine režira svoj prvi i jedini dugometražni film “Slučajni život”, kojemu je prethodila kratkometražna televizijska “Intima”, ali nažalost, obeshrabren mlakom recepcijom, napušta redateljski posao. Kao i mnogi naslovi iz kategorije “izgubljenih klasika”, “Slučajni život” tek je u novije vrijeme reaktualiziran i prevrednovan, što je zasluga i zbornika kojega je prošle godine objavio Filozofski fakultet, a u kojemu kritičar Slaven Zečević uspostavlja sasvim novi odnos prema nepravedno zapostavljenom Peterlićevom režijskom radu.

O Anti Peterliću, filmolog i njegov prijatelj Hrvoje Turković, kaže da je on bio ključna ličnost u životima najvećeg broja onih koji se bave filmom. Dobar dio ljudi koji danas pišu kritike, a gotovo svi koji se bave teorijskim poslom, su njegovi učenici. Turković, to izravno nije, ali kada je počeo pisati odlazio je na njegova predavanja, pa ga je Peterlić smatrao svojim studentom. Njegov utjecaj je bio kapitalan, kaže Turković, jer je Peterlić bio paradigma vrhunskog znanja, dubokog uvida u filmove i uzor u njihovoj interpretaciji. Usprkos poodmaklim godinama, Peterlić je bio krajnje vitalan, i bio je osoba na koju se uvijek računalo kada se god pripremao neki novi filmološki projekt, pa njegova smrt i zbog toga predstavlja veliki udarac za ljude iz struke.

"Bio je ugodan u društvu, zafrkant, užasno duhovit, a osim što je bio uzor znanja, Peterlić je bio i izuzetno etična osoba. Upravo zbog toga, vrlo se rijetko pojavljivao u ocjenjivačkim žirijima i selekcijskim komisijama. Gotovo nitko nije mogao bilo što reći protiv njega. U svim osjetljivim, etičkim situacijama, ili bi postupao uzorno, onako kako bismo mislili da treba postupiti, ili bi se povukao da ne bi morao postupati protiv svoje savjesti" – kaže Turković.

"U početku Peterlićeve karijere, činilo se da sve vodi prema režiji. Na filmu je obavljao razne poslove, bio je pomoćnik režisera, ali je radio i razne druge poslove u različitim filmskim ekipama. No, "Slučajni život" bio je i ostao njegov jedini dugometražni igrani film. Međutim, kako taj film nije bio osobito primljen u ono doba, a sam Peterlić je već bio duboko zašao u akademsku karijeru koju je prestao tretirati kao cilj za rad na filmu, odlučio je da se neće probijati na području u kojem je neprihvaćen."

Loš prijem filma "Slučajni život" bio je uvjetovan i tadašnjim društveno političkim okolnostima. "Peterlić je pripadao grupi mladih vrlo kritički raspoloženih ljudi. S Mirkom Bošnjakom napisao je cijeli niz tekstova u kojima je razobličavao kompliciranost produkcije filmova. Nikada nije nikoga napadao, ali su zato njega često napadali njegove kolege. Kada je krenuo raditi svoj igrani film, mnogi su ga zlonamjerno dočekali, u smislu da su jedva čekali da vide kako to izgleda kada kritičar radi film. I kada "Slučajni život" nije u svemu bio savršen, nego je imao neke izrazite nedostatke, uz nepobitne vrline, svi su se usredotočili na mane, i loše ga dočekali. Upravo taj loš društveni prijem, za čovjeka koji je ipak društveno ovisan, bio je taj koji ga je jače usmjerio na filmologiju nego na režiju. 'Hvala Bogu da se to dogodilo jer je u filmologiji napravio kapitalne stvari' rekao je jedan kolega – prisjeća se Hrvoje Turković.

Dugogodišnji pozivi, da se unatoč svemu, vrati i režiranju, od ovog će petka 13. nažalost ostati bez odgovora. Prof. dr. Ante Peterlić iza sebe je ostavio raznorodan opus nemjerljiv značajem, ali i povijesnim okolnostima. Njegov život, da ironija bude veća, zaista nije bio slučajan.

(Z.S.)

Pročitajte i ...
Zoran Tadić u 'Ogledima o hrvatskom dokumentarcu'
Sjećanje na Zorana Tadića
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
Zagreb Film Festival još duži i bogatiji
Umro Zoran Tadić

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici