Počinje Pula film festival 2009.

17.07.2009. Print | Pošalji link

Nacionalni filmski festival u Puli ove godine kreće u svoje 56. izdanje.

Naravno, ne treba previše podsjećati kako je nekoć, u vrijeme vrhunca ove manifestacije, nacionalna publika brojala dvadesetak milijuna gledatelja, dok ih od početka devedesetih ima oko četiri, koji baš i ne vole gledati domaće filmove. Diskrepancija u kojoj se našao Pula Film Festival nakon raspada Jugoslavije koncepcijski nije ni do danas do kraja riješena, s obzirom da se organizira jednako skup i glomazan festival kao i kada je siva eminencija cijele priče bio Maršal, no zato se sve drugo odavno promijenilo.

Ove godine se tako organizatori, predvođeni direktorom Zlatkom Vidačkovićem, hvale da u konkurenciji ima čak deset naslova, koji će biti prikazani od 18. do 25 srpnja. Među «rekordnih deset», kako ih brendira festivalski PR, nalaze se «Vjerujem u anđele» Nikše Sviličića, «Crnci» redateljskog para Jurić-Dević, «U zemlji čudesa» veterana Dejana Šorka, «Čovjek ispod stola» Nevena Hitreca, «Metastaze» Branka Schmidta koje su već uspješno igrale u kinima, «Kenjac» Antonija Nuića, «Ljubavni život domobrana» Pave Marinkovića, «Blizina» poznatog eksperimentatora Zdravka Mustaća, te «Penelopa» Bena Ferrisa. Deseti je pak jedan omnibus, «Zagrebačke priče», u produkciji Borisa T. Matića.

Riječ je o raznovrsnim i raznorodnim naslovima, s time da, kada je u pitanju Pula Film Festival, o selekciji nema govora, jer se u Areni prikazuje sve što bude gotovo do početka festivala. Ponekad se pak dogodi i da se na programu nađu filmovi koji nisu gotovi, pa ostanu neprikazani, poput slučaja Hribarovog «Muškarca bez brkova» od prije nekoliko godina. Ove godine se s rokovima ponajviše bori poludebitant Pavo Marinković, čija je «Trešeta» bila svojedobno zamijećena, no taj je film režirao u suradnji s Draženom Žarkovićem. Marinković objašnjava kako je išlo snimanje «Ljubavnog života domobrana», inače u produkciji Alka filma Joze Patljaka: «Počeli smo snimati u veljači i snimali do početka ožujka, onda smo ostali bez novca, pa je sve malo kasnilo. Montaža je trajala samo mjesec i pol dana, i nije bilo feedbacka od publike, a ni vremena za razmišljanje. Moj producent Jozo Patljak je inzistirao da završim film do Pule: požurili smo i napravili najbolje što smo mogli.»

Marinkovića smo pronašli u Pragu, gdje se bavi sređivanjem zadnjih tehničkih detalja svojega prvijenca. Hoće li sve biti gotovo na vrijeme, s obzirom da je «Ljubavni život domobrana» u programu Pule najavljen za četvrtak, 23. srpnja, pitanje je na koje Marinković odgovara kako upravo čeka na red u filmskom laboratoriju kako bi završio kopiju. Marinković «Ljubavni život domobrana» žanrovski opisuje kao «gorko-slatku komediju», a sadržajno se bavi zgodama i nezgodama jednog restoranskog kritičara. Domobranstvo i domobrane, koji su inače metafora karaktera njegovog glavnog lika, gleda kao na one koji «nisu imali muda». «Nedostatak bunta prema ekstremizmu je dio hrvatskog mentaliteta i to je ta domobranština, posebno prisutna u Zagrebu.»

Zagrebačkim mentalitetom se na prošlogodišnjem Pula Film Festivalu bavio Zrinko Ogresta, kroz svoju dramu o ljubavnom trokutu «Iza stakla», dok je ove godine u Puli kao predsjednik žirija. Uz njega o dobitnicima Zlatnih arena odlučivat će još glumica Vlasta Knezović, filmolog Bruno Kragić, montažer Josip Podvorac i profesor dramaturgije Vlatko Perković. Ogresta objašnjava kako je poziv u žiri prihvatio jer smatra da u njemu trebaju sjediti ljudi iz svijeta filma, posebice režiseri: «Znam da je gospodin Vidačković imao problema, jer su brojne kolege odbijali biti u žiriju. Ne žele se zamjeriti, no i to je dio našeg posla. Kao sudionik pet Pulskih festivala imam u tom smislu i dobrih i loših iskustava. Kada sam bio mlađi, znao sam burno reagirati, a kasnije sam to prihvaćao sportski.»

Ogresta se zato kao predsjednik žirija planira voditi isključivo kvalitetom pojedinih filmova, a najavljuje i da ove godine nema govora o već slavnoj festivalskoj kuhinji, u kojoj se nešto kuha otkako je Pulskog festivala: «Moj kriterij nije je li mi se film svidio ili ne. To je jedan vrlo osobni kriterij, kao što netko voli plave djevojke, ali to ne znači da i druge nisu lijepe. Dovoljno sam stručan da mogu prepoznati kvalitetan film, bez obzira sviđa li mi se ili ne.»

Za filmove u ovogodišnjoj konkurenciji to znači da jednake šanse ima navodno provokativna ratna drama «Crnci», koja između ostaloga tematizira i hrvatske zločine, kao i hercegovačka drama «Kenjac» dobitnika Zlatne arene Antonija Nuića. Ne treba zaboraviti ni kako svoj prvi film «Vjerujem u anđele» predstavlja i nedavno ustoličeni ravnatelj moćnog Hrvatsko audio-vizualnog centra Nikša Sviličić. Ipak, na kraju dana se, osim sa javnošću, predsjednik žirija Zrinko Ogresta mora suočiti s kolegama redateljima, među kojima će sigurno biti nezadovoljnih, naročito onih koji ostanu bez nagrada. Osim nagrada za najbolji film i režiju, mnogo pažnje uvijek izazivaju i glumačke Arene. Ogresta najavljuje kako nikakve protekcije tu neće biti, hvaleći novu generaciju hrvatskih glumaca koji su se odmakli od tvrde teatralnosti. Što će se na kraju dogoditi saznat ćemo u subotu 25. srpnja, kada će na svečanoj ceremoniji biti dodijeljene Zlatne arene u dvanaest obaveznih kategorija, od režije do kostimografije, dok su moguće i dodatne nagrade u kategorijama specijalnih efekata, maske i tona.

Pavo Marinković unaprijed ne pikira ni na jednu od Zlatnih arena, otkrivajući kako je za njega Pula Film Festival ponajprije jedno traumatično iskustvo: «Nisam se nikada dobro tamo osjećao. Stvara se atmosfera državnog sportskog natjecanja koje traje sedam dana. Onda se stalno gleda tko je u žiriju, jer mi smo mala sredina. Moja prava očekivanja su vezana za reakciju publike, a onda za međunarodnu promociju filma.» Marinković zaključuje, bez obzira na sve, kako je Pula Film Festival ipak potreban, dok Ogresta napominje kako nacionalna nagrada ne određuje sudbinu filma, s obzirom da Zlatna arena ne garantira ni brojnu publiku u kino-distribuciji, a niti međunarodni festivalski uspjeh. No, nekakvo, barem nostalgično, značenje ima.

Za sve one koje ne zanimaju samo hrvatski filmovi, ovogodišnji festival nudi i Međunarodni program u kojem će biti prikazano dvadeset naslova. Tu je još i novopokrenuti ciklus Europski filmski redatelji, ovoga puta posvećen ranim radovima Pedra Almodovara. Bit će tu još nekoliko popratnih programa, kao što je okrugli stol na temu «Suzbijanje rodnih stereotipa u hrvatskoj kinematografiji».

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Nagrađivani 'Kenjac' Antonia Nuića krenuo u kina
Nakon festivala u regiji, 'Kenjac' premijerno u Zagrebu
Stranac - Howard McCain
Svetvinčenat 2009.
Završio Pula film festival 2009.
Pula Film Festival raspodijelio nagrade bez kalkuliranja
Pula film festival nudi ove godine čak 10 domaćih igranih filmova!
Ljetni festivali - da ili ne?
Jan ili Milo, pitanje je sad!
Tito - heroj, zločinac i/li filmska zvijezda

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici