Motovun 2009. u znaku recesije i siromaštva

24.07.2009. Print | Pošalji link

Ovih dana smo svjedoci potpunog rasula državnih financija, koje spasiti pokušavaju ljudi koji su do prije dva tjedna tvrdili kako je svjetska ekonomska kriza Hrvatsku zaobišla.

Isti oni koji su nas doveli u nezavidan položaj se sada pokušavaju predstaviti kao spasitelji, ponajviše od samih sebe i svoje neuspješne politike. U takvoj situaciji ni kultura nije pošteđena rezova, koji će se, doduše, osjetiti u svoj dubini tek sljedeće godine, kada se ispostavi da u blagajnama Grada Zagreba i Ministarstva kulture nema novaca za sve one koji su se ovih dana vrijedno i masovno prijavljivali na natječaje financiranja javnih potreba. S druge strane, neki se nisu baš nikada pretjerano oslanjali na državnu potporu, nego ipak više na korporativne sponzore, koji također zatvaraju slavinu.

Među onima koji nikada nisu bili miljenici Biškupićevog ministarstva svakako je i Motovun Film Festival, koji od 27. do 31. srpnja predstavlja svoje jedanaesto izdanje. Božo Biškupić, koji je otvarao i zatvarao razne manifestacije, a kulturnim blagom proglasio picigin, nikada nije našao za shodno makar svratiti na najuspješniju alternativnu filmsku veselicu u državi, koja se uvijek dičila određenim opozicijskim statusom. Lani je Motovun slavio jubilarno desetogodišnje ukazanje, dok se ove godine prvi vrlo agilno prilagodio novonastaloj situaciji, objašnjava direktor festivala Igor Mirković: «Recesija i siromaštvo su ključne riječi ovogodišnjeg programa. No, i dalje imamo jedan broj kina, projekcija i koncerta, te ćemo pomoću određenih mađioničarskih trikova učiniti da se s malo novaca napravi puno. Recesiju smo, dakle, iskoristili kao pogonsko sredstvo, te je ona i nama ove godine postala inspirativni trenutak festivala.»

I doista, sastavljen je program «Priče o pohlepi i siromaštvu» koji uključuje sedam filmova s istom tematskom poveznicom naznačenom u naslovu. zato Motovun ove godine započinje jutarnjom projekcijom jednim od prvih remek-djela filmske umjetnosti, «Pohlepom» Ericha Von Stroheima. U selekciji klasika koji se bave ekonomijom i financijama na ovaj ili onaj način bit će još, između ostalih, Chaplinova «Zlatna groznica» te «Wall Street» Olivera Stonea.

U glavnom su pak programu 22 naslova, podijeljeni u međunarodnu i regionalnu konkurenciju, među kojima će po prvi puta biti i dokumentarci, najavljuje umjetnički direktor Rajko Grlić. Unatoč recesiji, pa i gubitku glavnog sponzora VIP-a, Motovun nastavlja s tradicionalnim programom «Zemlja partner», a ove godine to je Finska. U sklopu toga na istarski brežuljak popet će se i Mika Kaurismäki, brat poznatijeg Akija, no ujedno i sam ugledni filmaš, koji će predstaviti svoje najpoznatije radove, kroz program «Novi finski film». Igor Mirković najavljuje kako se Finska u Motovunu neće predstavljati samo filmski, nego i na druge načine, pa će nastupiti i dva u Finskoj najpopularnija glazbena izvođača. Glazbeni dio festivala osim Finaca uključuje i koncerte klasične muzike, na kojima će pijanistica Branka Parlić izvoditi kompozicije Erica Satieja i Philipa Glassa, ali i nastupe Cinkuša i Kawasaki 3p.

U žiriju koji odlučuje o dobitniku nagrade Propeler Motovuna, sjede austrijski režiser Götz Spielmann, Finac Aku Louhimies te Zvonimir Jurić. Samu nagradnu statuu ove je godine osmislio akademski kipar Vitold Košir, a u skladu s marketinško-programskom odlukom da ovogodišnji Motovun bude u znaku recesije, tu je još i takozvani Žiri nezaposlenih. Za njega se prijavilo više od pedeset ljudi, a osnovni uvjet je bio da su u proteklih šest mjeseci izgubili posao. Na kraju su, direktno s burze rada, odabrani Jelena Dvoržak, Mirta Jušić Dovođa i Zagorka Golec, koje će dodijeliti nagradu Amnesty International filmu koji najbolje prikazuje borbu za ljudska prava. No, ove godine zato nema brojnih drugih nagrada, koje su se tijekom vremena namnožile na Motovunu, a Rajko Grlić objašnjava zašto: «Motovun je započeo bez nagrada i kleli smo se kako ih nikada nećemo dodjeljivati. Onda smo to porekli, te se u međuvremenu uvelo previše nagrada, koje baš i nemaju smisla, naročito u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji.»

Što se najatraktivnijih naslova 11. Motovun Film festivala tiče, Igor Mirković najprije izdvaja pobjednike glavnih svjetskih festivala – dobitnika Zlatne palme «Bijelu vrpcu» Michaela Hanekea, te berlinskog laureata «Mlijeko tuge» Claudije Llosa. Među ostalim događanjima vrijedi izdvojiti večernju selekciju «Das ist Walter», dakle ciklus partizanskih westerna, koje su zajedno birali Mirković, Grlić i filmski kritičar Jurica Pavičić. U programu su, između ostalih, «Dvostruki obruč» Nikole Tanhofera, «Kapetan Leši» Živorada Mitrovića, «Most» Hajrudina Šibe Krvavca, a tu je i dokumentarac «Partizantski film» Igora Stoimenova, koji se bavi najvišim dostignućima ovog žanra - ratnim spektaklima Veljka Bulajića i akcijskim filmovima spomenutog Krvavca. 

Jedanaesti po redu Motovun Film Festival, po riječima svojih glavnih ljudi, nema namjeru mijenjati dobitnu koncepciju. Zato se opet očekuje najezda mladih na ovaj gradić u središnjoj Istri.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Počinje Legendfest 2009.
Zmajevi i vile na Legendfestu
Priče o pohlepi i siromaštvu na ovogodišnjem Motovun film festivalu
Tabor Film Festival 2009.
Dvorac Veliki Tabor ugošćuje još jedan Tabor Film Festival
Korov je samo biljka na krivom mjestu
Generacijski roman Stele Jelinčić
Film - godišnji pregled 2008.
'Iza stakla' - novi film iza Zrinka Ogreste
'Iza stakla' - film o ljubavnom trokutu

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici