Za ideju – protiv stanja: knjiga i DVD-ROM o 容limiru 展lniku

03.12.2009. Print | Po鈴lji link

«Ja sam 容limir 展lnik, 28 godina, 72 kile, 167 visok, pravnik po zanimanju, bavim se filmom».

Tako je sebe 1971. predstavio 容limir 展lnik, legendarni novosadski redatelj i perjanica umjetni鋘og pokreta koji je ba prema njegovom dokumentarcu “Crni film” i dobio ime. “Crni talas”, odnosno “crni val”, imao je vrhunac krajem 鈹zdesetih godina pro雍og stolje潻, i nastavio se u prvim godinama sedamdesetih, a odlikovala ga je izrazita kriti鋝ost prema dru靖venom poretku i osjetljivost na va駐e socijalne teme. Dok se ostatak kinematografije tada雉je Jugoslavije upirao snimati filmove u kojima je stvarnost ljep鈴 no 靖o jest, prate熵 u stopu dr靠vnu propagandu i nude熵 masi zaborav uz partizanske spektakle i komedije “za narod”, filma隘 “crnog vala” poku鈴vali su svojim radovima bilje養ti, upozoravati, a onda i mo鞏a mijenjati ba tu uljep鈴nu stvarnost.
 
Sistem je svoj vrhunac liberalizacije do養vio i u svijetu klju鋝e 1968., no sedamdesetih se i oporavio, vra潻ju熵 se s “posrnulog” puta studentskih i gra簜nskih sloboda, na onaj ideolo隕e kontrole. O svemu tome, ali i vi鈹 od toga, govori se u velikom istra養va鋘om projektu novosadske Playground produkcije i Centra za nove medije Kuda.org, koji je nedavno objavio knjigu i DVD-ROM “Za ideju – protiv stanja”. Rije je o izuzetno op隘rnoj i detaljnoj analizi, kao i sistematizaciji umjetni鋘og stvarala靖va 容limira 展lnika, klju鋝og 鋌vjeka “crnog vala”, koji je svojim “Ranim radovima” obilje養o po鋀tak druga鋱jeg razmi雍janja u tada雉joj dr靠vi.

U projektu “Za ideju – protiv stanja” 容limir 展lnik bit 熰 vi鈹 objekt istra養vanja, nego suradnik, jer u samom prikupljanju materijala nije sudjelovao. Okosnicu knjige 鋱ne niz eseja teoreti醀ra filma i kriti醀ra umjetnosti kao 靖o su Pavle Levi, Branislav Dimitrijevi i Marina Gr養ni, intervjui i 鋩anci o filmskom radu samog 容limira 展lnika, te velika video i fotografska dokumentacija koja se prote頡 na istoimeni DVD-ROM. Elektroni鋘i dodatak knjizi uklju鋎je i video-isje鋘e iz gotovo svih 展lnikovih filmova, te nikad objavljene fotografije sa snimanja. Sve to podvrgnuto je analizi kako bi se napravio odmak od dosada雉jeg jednostranog tuma鋀nja povijesti.

«Ili se govori da je u socijalizmu sve bilo u dogmatizmu i pod pritiskom, diktatom, i da su svi koji su bili aktivni radili za tajnu policiju, ili se s druge strane mnogi od ljudi koji su u biv鈹m sistemu bili na funkcijama represivnog aparata danas potpuno la駐o predstavljaju kao disidenti». «To je nevjerojatna konfuzija», re熵 熰 展lnik, ljudi koji su danas ugledni bili su upravo 鋩anovi komisija koje su sedamdesetih godina zabranjivale filmove “crnog vala”. «Ne radi se o brkatoj, staljinisti鋘oj komisiji, bilo je tu knji頡vnika, filmskih kriti醀ra i politi鋘i aktivnih ljudi».

Jo jedna popularna zabluda o “crnom valu”, o 鋀mu se govori u projektu “Za ideju – protiv stanja”, jest da to nisu bili niskobud頡tni, gerilski filmovi. Dosta naslova imalo je tada poznate glumce i skupu filmsku vrpcu na raspolaganju. I sama politi鋘a situacija bila je slo頡nija. «Postojao je odre簟n potencijal, i na bazi tog potencijala, otvorenosti i debate, su i napravljeni na隘 najve熵 filmovi. Krsto Papi nije 'Lisice' radio u nekom podrumu kao underground na VHS-u, radio je za veliku firmu kakav je bio Jadran Film, a dobio je i nagradu u Puli. Tek kasnije, u nekom valu dogmatizacije taj film je progla鈹n za dru靖veno nepodoban. Bilo je uvjeta da se ne靖o radi, i tko je htio raditi, i ulaziti u rizike, a rizik je bio baviti se dru靖venom kritikom, taj je morao snositi posljedice».

展lnik prema tim biv隘m vremena ne osje潻 nostalgiju i 靠l, niti smatra da je od svih “crnovalnih” redatelja najlo隘je pro鈴o. «To 靖o sam tra養o, to sam i dobio», zaklju鋎uje. Naj鋀寞e spominjani atribut uz filmove toga razdoblja jest i da su bili zabranjeni, ali bez pisanih dokumenata o tome. “Zabranjeni bez zabrane” ujedno je i ime dokumentarca koji su 2006. snimili Dinko Tucakovi i Milan Nikodijevi gdje su se najvi鈹 bavili upravo tim dijelom povijesti pokreta. 展lnik smatra – ne dovoljno temeljito – jer je ve熵na sudskih i cenzorskih procesa dokumentirana. «Kada nije bilo pisanih zabrana, onda zabrana nije ni bilo. Uzmite moj slu醀j 'Ranih radova'. On je odnesen na komisiju za pregled, oni su ga pogledali i tra養li relativno malu intervenciju od nekih 30-tak sekundi gdje je u jednom trenutku ljubavna scena oti雍a predaleko. To je tra養la ta cenzura, i to je napisala.» Tko tvrdi da je «zabranjen bez zabrane» - kategori醀n je redatelj - obmanjuje javnost.

I cenzure i zabrana je bilo, no upravo u sr養 slo頡nosti te pri鋀 stoji 鋱njenica da je vrijeme ipak bilo slobodnije nego se danas misli. Ili jo poraznije, nego 靖o danas jest. «Jako je mali broj filmova cenzuriran, bila je liberalna atmosfera, koja je otvorena za novu umjetnost. 展ka Pavlovi, koji je imao najvi鈹 osporavanih filmova, rekao je 'ljudi, sje潻t 熰mo se Titovog doba kao Periklovog doba za ju駐oslavenske kulture'. Nastala su najbolja literarna djela, najbolja likovna djela, najbolji filmovi u 60-tim i 70-tim godinama». Naravno, sve se mijenja nakon klju鋝e 1968. godine. Naoko slobodarski sistem ulazi u period redogmatizacije.

“Crni val” danas kod mladih filma鈴, ali i kod teoreti醀ra umjetnosti ima gotovo mitski status. Navodi se kao velik utjecaj i kao doba u kojemu je biv鈴 dr靠va imala najbolje filmove. I prije nego se pojavilo izdanje “Za ideju – protiv stanja”, napisan je poprili醀n broj radova, kao 靖o je o istome i snimljeno dokumentaraca. Za靖o je taj umjetni鋘i pokret konstantno popularan, a danas 醀k, mo頡 se re熵, i popularniji nego ikad? «孤o je obe潻no od strane vladaju熵h, a 靖o izvr鈹no, je pitanje koje se postavlja i danas», ka頡 展lnik, a sama socijalna situacija jednako je lo鈴. Drugi razlog za靖o su ti filmovi opet aktualni jest da su 鋱nili tek 10% onda雉je filmske proizvodnje. Bio je to tek rijetko prikazivani dio kinematografije, a u mnogim filmofilskim krugovima, upravo je “rijetko” ono 靖o se danas najvi鈹 tra養.

Osim ovog iscrpnog izdanja u formatu knjige i DVD-ROM-a, sprema li se i ponovna objava 展lnikovih filmova u obnovljenom izdanju, 靖o je, primjerice, ameri鋘i Criterion Collection ve u鋱nio s radovima drugog “crnovalnog” prvoborca Du鈴na Makavejeva. «Problem je u tome 靖o su negativi mojih filmova slabo o鋎vani, oni su u jednom vrlo neurednom stanju. Ve 4 godine traju poku鈴ji da ih sastavimo i skupimo». 展lnik bi takvo izdanje u budu熡osti volio vidjeti, ali svjestan je i da 熰 eventualno obnavljanje i digitaliziranje usporiti i nejasna vlasni鋘a prava. Ka頡 kako je to podru鋟e u Srbiji prili鋝o neure簟no, a stvar dodatno komplicira 鋱njenica da su filmovi nastali u tada雉jim republi鋘im “radnim zajednicama”, 靖o bi bio dana雉ji sinonim za koprodukcije.
 
Dok se to ne rije隘, ostaju upravo ovakva izdanja koja nude i dublji, analiti鋘i pristup, ne samo filmovima, nego i kontekstu u kojem su nastali. “Za ideju – protiv stanja” bit 熰 predstavljen u petak, 04. prosinca, u 17 sati u Dokukinu Croatia, koje 熰 biti dom 容limiru 展lniku i dan kasnije, jer 熰 autor nakon svih projekcija ostajati razgovarati s publikom.

AUDIO VERZIJA

(.L.)

Pro鋱tajte i ...
GODI咚JI PREGLED: Film 2009.
'Za ideju - protiv stanja' - obavezno 靖ivo za filmofile
Exit Europe u potrazi za novim geografijama kulture
EXIT EUROPE - Nove geografije kulture
Tito - heroj, zlo鋱nac i/li filmska zvijezda
Tito – filmska zvijezda tamnog sjaja
RAF 8
Teenageri, veterani i amateri na osmom RAF-u
'Nedavno, nedaleko' u Galeriji Nova
Mounira Al Solh i Darinka Pop-Miti u Galeriji Nova

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
uo/鋎la sam o tome na Radiju 101
Ja uop熰 nisam na ovoj stranici