Filmske mutacije i Instalacije za kino u MSU-u

11.12.2009. Print | Pošalji link

U novootvorenom Muzeju suvremene umjetnosti kreće novo, treće izdanje Filmskih mutacija, festivala nevidljivog filma.

Program će se odvijati do 18. prosinca, i naslovljen je «Instalacije za kino», prema terminu kojim vizualni umjetnik i redatelj James Benning naziva svoje filmove kada se prikazuju na velikom platnu, u kinu. Iako termin 'nevidljivog filma' nije nov, kao ni same Filmske mutacije, mnogi se s njime sreću po prvi put. Zato smo razgovarali s Tanjom Vrvilo, umjetničkom direktoricom festivala.

Što je to 'nevidljivi film', što znači i je li ga uopće potrebno usko definirati?

Termin može značiti svašta. Znači da je to film o kojem smo najprije čitali, a onda ga tek možda možemo vidjeti. Sav onaj film koji smo pokušavali otkriti sami i pronaći u časopisima, tekstovima, jer je ovaj festival, ako ćemo ga tako nazvati, i potekao od pisama koja su objavljena u knjizi 'Filmske mutacije: mijenjanje lica svjetske filmofilije'. Ta pisma sam davno prevela za emisiju «Dnevnici i pisma» Danijela Dragojevića i razmišljala sam o toj gomili filmova koje je nemoguće vidjeti, koje je ta generacija mojih kolega gledala i proučavala od 80-tih godina do danas, ili od 90-tih, kad smo bili u vakuumu negledanja filmova u kinoteci.
  
«Instalacije za kino» je načelni naziv programa. Da li to znači da će, s obzirom na sam Muzej suvremene umjetnosti, selekcija ovaj puta biti više usmjerena onome tipu umjetničkog filma koji je prvenstveno namijenjen za galerije?

I sam film je, reći će to mnogi suvremeni teoretičari, svojevrsna instalacija u kinu. Od projekcijskog aparata, od publike koja to gleda. Japanski gledatelji, često se spominje taj podatak, filmove su gledali bočno da bi mogli vidjeti projekcijski aparat, publiku i platno, zbog čega su više uživali. Mene je zanimalo što se događa s tim povratkom natrag u dvoranu, u taj način posvećenog gledanja filma. Ta 'nevidljivost' trebala bi značiti i filmsko mišljenje, to je kustoski festival i baš inzistiram na tom terminu koji je pomalo pompozan, zato što bih htjela da promoviramo različite načine mišljenja o filmu kao cjelovitom pojmu koji uključuje suvremen način promišljanja povijesti filma. James Benning je to pomalo ironično rekao za svoj film kada je bio prikazan u sklopu programa Alexandera Horwatha na Documenti, u starom kinu Gloria: to je pogled stranca na premještanje vlastitog rada u drugi teritorij.     

Svi koji su imali prilike vidjeti dvoranu za projekcije novog MSU-a hvale je kao najbolje projektiran dio Muzeja. Hoće li MSU biti domaćin i narednih izdanja festivala?

Sretna sam što su me Snježana Pintarić i Tihomir Milovac pozvali da za 2010. godinu napravim program za tu dvoranu, koji bi trebao uključivati pedesetak dvosatnih termina. U sklopu tih termina su i Filmske mutacije kao gostujući program, tako da je ovo uvod u taj tip programa koje bih željela raditi. Dvorana je impresivna i multimedijska, imat će i kazališne predstave, opremljena je suvremeno. Neobičan je nagib za one koji su navikli gledati film iz prvog reda i gledati ga iz neke donje perspektive. Ima 230 mjesta, to je idealna količina za ovakav tip programa.  

Tko su gosti trećih «Filmskih mutacija»?

Harun Farocki, apsolutna zvijezda i inovator neobičnog filma gdje se radi sa unaprijed snimljenim materijalom. To nije ništa novo, nego ono što su već radili Dziga Vertov i sovjetski montažeri 20-tih godina kada su unaprijed snimljeni ili vlastiti materijal tretirali u montaži. To je rad sa slikama, neki to zovu filmom-esejom, a neki su protiv toga jer smatraju da svaki film treba biti ujedno i esej. Harun Farocki voli o tome govoriti kao o 'filmu kao teoriji'. Nažalost, on će biti gost samo 12. prosinca i održat će predavanje koje je nazvano «Ozbiljne igre», o radu Amerikanaca na kompjuterskoj animaciji za filmove vezane uz pripremu vojnika za rat u Iraku i Afganistanu, koji se u obliku kompjuterskih igara koriste i u post-terapijske svrhe, kao psiho-drama. Drugi bitan gost je Volker Pantenburg, kustos koji je napravio program o Harunu Farockiju.

Jedan od programskih blokova nazvan je «Vizualni pamflet: prekretnice i aktualnosti». O čemu se radi i što iz tog programa ne bi trebalo propustiti?

Program je zamislila Nicole Brenez, jedna od osnivačica Mutacija. Napravila je nekoliko programskih blokova, u kojima će biti predstavljeni redatelji poput Jean-Luc Godarda i to sa filmom «Molitva za Sarajevo» koji je aktualnost, te naslovom «Vedro znanje» koji je prekretnički film. Isto tako, Jean-Marie Straub i Daniele Huillet bit će predstavljeni jednom aktualnošću, kao što je «Europa», te «Posjetom Louvreu», koji je izuzetan, ali i prekretnički. To su dva skoro pa identična filma koji se puštaju jedan iza drugog. Imat ćemo i svjetsku premijeru dijela filma kojeg su radila 44 redatelja. Kolektivni rad je naslovljen «Outrage & Rebellion» od kojega ćemo vidjeti 21 kratki film. Nastao je nakon strašnog događaja u kojemu je Joachim Gatti ostao bez oka, zato što je u mirnim prosvjedima ovog ljeta u Parizu policijskim 'flash ballom' pogođen u lice. Također, Lav Diaz nažalost nije gost, ali je zato poslao instalacije za kino, filmove u trajanju od 10 i 11 sati.      

Treći srodni program je «Found Bodies: Nađena tijela». U pitanju je koreografsko mišljenje i eksperimentalni film?

Program je nastao u suradnji s projektom East-Dance-Academy koji se bavi tragovima suvremenog plesa u eksperimentalnom filmu, tamo negdje gdje se kretanje na bilo koji način zabilježilo. To je dugoročni projekt kojeg radim, zanimalo me što se događa sa tim odnosom glasa i tijela, sa redateljima koji rade 'found footage' i koji koriste glas kao naraciju, koji daju svoj glas tuđim tijelima. To je igra s bezglasnim tijelima i beztjelesnim glasovima.

AUDIO VERZIJA

(Ž.L.)

Pročitajte i ...
Instalacije za kino u Muzeju suvremene umjetnosti
Film - godišnji pregled 2008.
Eros + politika
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Filmske kritike uskoro će postati audio-vizualne
UrbanFestival - O drugim prostorima

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici