Priča iz davnina - prvi domaći fantasy film

02.10.2007. Print | Pošalji link

Filmovi fantasy  podžanra postali su u posljednjih nekoliko godina popularni, dobrim dijelom zahvaljujući velikom uspjehu trilogije «Gospodar prstenova» Petera Jacksona.

Riječ je o djelima koja se događaju u nedefiniranoj dalekoj prošlosti ili budućnosti, u svjetovima ponekad paralelnim s našim, a ponekad zasebnim. Nakon Jacksonove adaptacije klasičnog Tolkienovog romana, koji se smatra jednim od vrhunaca fantasy književnosti, uslijedilo je barem jedno ukazanje takve vrste filma godišnje, kojim se u Hollywoodu najčešće pucalo tek na što veću zaradu. Publika je tako mogla uživati u, na primjer, «Kronikama iz Narnije» ili «Zvjezdanoj prašini», koja trenutno igra i kod nas u kinima, a još jedan pokazatelj velike popularnosti ovog podžanra jest i činjenica da je jedan takav snimljen i u Hrvatskoj.

Riječ je o filmu «Priča iz davnina» redatelja Marija Sokolića, koji se do sada više bavio likovnom umjetnošću, i ovo bi trebalo predstavljati njegov filmski prvijenac. Kako sam naziv filma sugerira, «Priča iz davnina» imaju veze s Ivanom Brlić-Mažuranić, čiji utjecaj Sokolić definira kao presudan u razvoju svojeg projekta.

Naravno, kada je snimanje bilo kakvog filma u Hrvatskoj tema, nemoguće je izbjeći pitanje o financiranju istoga, posebice u svjetlu činjenice da domaća kinematografija ponajviše ovisi o milosti države. No, «Priča iz davnina» su, uz "Mondo Bobo" Gorana Rušinovića, jedan od rijetkih izuzetaka, dakle film financiran potpuno neovisno. Ipak, nakon što su trogodišnje snimanje ljetos konačno priveli kraju, Mario Sokolić se nada kako će Ministarstvo kulture potpomoći «Priča iz davnina» u postprodukciji.

Za dosadašnji rad na ovom projektu presudan je ipak bio entuzijazam skupine od dvadesetak amateraokupljenih oko Sokolića. Oni su kolektivnim snagama napravili kostime, snimili većinu materijala, te odglumili pojedine likove, s time da u projektu sudjeluju i tri javnosti poznata glumca, no njihova imena Sokolić ne želi otkriti prije premijere.

Sve te ljude privukla je redateljeva ideja o skupini sokolara koji putuju srednjovjekovnom ali i mitskom Hrvatskom, ispunjenom vilenjacima i drvećem koje govori, što čini kostur priče. Glavni likovi, u stilu pikareske, svojim putem upadaju u razne nevolje, a svaka od njih se odvija na nekoj od prirodno prelijepih lokacija, poput Plitvičkih jezera. Uzimajući u obzir dužinu snimanja i pozamašan sirovi materijal, Sokolić najavljuje premijeru tek za sljedeću godinu.

Ambicije autora «Priče iz davnina» ne prestaju ovdje, to jest serijalom kratkih filmova, nego se, ovisno o komercijalnom uspjehu, planiraju i nastavci, kao što priliči svakoj fantasy priči.Promoviranje povijesnog naslijeđa i kulturne baštine Hrvatske, jedan je aspekt cijeloga pothvata, no svijet prikazan u «Pričama iz davnina» dobrim dijelom, naravno, uopće nije ni postojao, jer uključuje i mitska bića kao što su zmajevi. Sokolić zato u postprodukciji namjerava koristiti i kompjuterske efekte.

Bilo kako bilo, ideja promoviranja književnog djela Ivane Brlić-Mažuranić uvijek je nešto što treba pozdraviti. Također, žanrovski iskorak «Priča iz davnina» unutar cijele hrvatske kinematografije čini se kao hrabar pothvat. Kakav je konačni rezultat saznat ćemo tijekom sljedeće godine, a za mali uvid u vizualni aspekt filma upućujemo vas na www.art-sokolic.com, gdje možete pogledati fotografije iz filma.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Priča iz davnina

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici