Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića

03.11.2007. Print | Pošalji link

Stanje u hrvatskoj filmskoj kritici i filmologiji često je znalo biti kao i u hrvatskoj kinematografiji: promjenjivo.

Nova generacija filmskih kritičara još se nije pojavila i smijenila staru gardu, a i u akademskom pisanju o filmu također nije pretjerano drukčije. Izdaje se vrlo malo pisanih radova, koji su izdavačima uglavnom nezanimljivi jer ne postižu visoke naklade. No, AGM se izdavanjem knjige Nikice Gilića «Filmske vrste i rodovi» trudi barem malo popraviti situaciju. Riječ je o preradi autorove doktorske disertacije za šire čitateljstvo, ali i za udžbeničku upotrebu. O knjizi su na promociji u kinu Tuškanac govorili Gilićevi kolege iz starije, ali i nadolazeće generacije, Hrvoje Turković i Bruno Kragić.

Hrvoje Turković naglasio je važnost estetike u Gilićevu promišljanju filma, što je značajno utjecalo i na njegov teorijski rad. U «Filmskim vrstama i rodovima» razmatraju se filmovi kao umjetnost, dakle igrani, dokumentarni i eksperimentalni. S obzirom da je ova knjiga izdana za široko tržište, postavlja se pitanje koliko je za prosječnog čitatelja prijemčiva terminologija i stil koji Gilić upotrebljava. Za Turkovića nema dvojbe kako je riječ o štivu koje svatko može razumjeti. 

Bruno Kragić, Gilićev asistent i filmski teoretičar mlađe generacije, knjizi je svojeg prijatelja Nikice Gilića pristupio intimnije. Naglasio je kako su mnogi razgovori koje su njih dvojica vodili na kraju poslužili Giliću kao poticaj na određene primjere u «Filmskih vrstama i rodovima». Najzanimljivijim aspektom Gilićeva pristupa filmu, Kragić izdvaja autorovu širinu referenci, koja je potkrijepljena dugogodišnjim gledanjem filmova, te odličnim sjećanjem, koje seže i u najmanje deatlje. Nikica Gilić svoje motive za bavljenje filmom objašnjava očaranošću još od malih nogu, koja je s vremenom postala i znanstvena, što je dovelo do toga da ovaj predavač na anglistici Filozofskog fakulteta magistrira s filmološkom tezom 2003., a doktorat brani početkom ove godine. No, znanstveni aspekt je zapravo proizvod osobnog i Gilićeve «nemogućnosti da u sebi razdvoji film na teoretski i emotivni dio».

«Filmske vrste i rodovi» pristupaju teoretskim pitanjima na način koji omogućava svakome da se pobliže informira o filmu s jedne nove strane, što nije slučaj s nekim drugim objavljenim knjigama iz ovog područja, poput Turkovićeve «Teorije filma», ispunjene neprohodnim stručnim jezikom. Nedavno preminuli utemeljitelj filmologije na ovim prostorima Ante Peterlić predstavlja Giliću uzor zbog svoje razumljivosti. «Filmske vrste i rodovi», čini se, predstavljaju nešto novo u nakladničkoj ponudi, moguću drugu stranu novčića u odnosu na populističke naslove poput «Žutog titla». Zanimljivo je primjetiti kako dvije generacije toliko različito pristupaju istovjetnoj fascinaciji, s time da se kruti akademski pristup starijih sada okreće prema opuštenosti mlađih. Ali kao što pokazuje promocija, smjena generacija još se čeka.

(G.D.)

Pročitajte i ...
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
Sukob interesa na Danima hrvatskog filma
Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa
Pssst! - festival nijemog filma

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici