Hiroshi Harada u raljama poslušnih djevojčica

16.11.2007. Print | Pošalji link

Japanska kinematografija uvijek se zanimala za ekstreme.

Teško je naći bilo gdje drugdje toliki broj filmova, igranih, ali i animiranih, koji su snimljeni s namjerom da šokiraju, pomaknu granice i ostave dojam, bio on dobar ili loš. Rigidnost japanskog društva proizvela je filmove koji su predstavljali ispušni ventil za strahove i frustracije, od stare, crno-bijele Godzille pa naovamo.

Sve ono što Japanci ne mogu, to jest ne smiju, učiniti u svojem svakodnevnom životu u njihovim filmovima se uvećava, pretjerano iskrivljava i predstavlja često kao zabavna ili uznemirujuća perverzija. Iako se, na primjer, u radovima Takashija Miikea može vidjeti ekstremno nasilje i još ekstremniji seks, oboje preko granice aristokratskog europskog ukusa, ovaj redatelj svoje rijeke krvi bez problema svake godine pokazuje u japanskim kinima. No, postoje i slučajevi cenzure, od kojih je jedan i onaj animiranog filma «Midori» redatelja Hiroshija Harade. «Midori» je snimljen 1992. godine i nakon premijere zabranjen od strane državnih cenzora.

Cenzore je uznemirila priča o maloj djevojčici, koja početkom pedesetih godina prošlog stoljeća izgubi oba roditelja, te završi kao dio putujućeg cirkusa. Tamo je pak svi redom zlostavljaju i iskorištavaju, što rezultira mnogim fascinantnim vizualnim momentima, ali i osjećajem nelagode kakav znaju izazvati, recimo, sadističke eskapade Larsa Von Triera.

Hiroshi Harada posjetio je Zagreb kao gost dugometražnog izdanja Animafesta. Olinka Vištica, producentica festivala, navodi kako je ovo svojevrsni revival ovoga filma, te se posebno ponosi činjenicom da je Harada sam inzistirao prisustvovati njegovom prikazivanju. Što se tiče zabrane filma u njegovoj domovini, Harada je tumači ovako: «U Japanu općenito postoji puno tabua, vjerojatno mnogo više u drugim zemljama. «Midori» se bavio skoro pa svakim od tih tabua, te je zbog toga zabranjen. No, moj film je ipak donekle došao do publike, jer kod nas postoji dosta malih art-kina, u kojima sam ga prikazao, ali nikada nije bio u širokoj kino-distribuciji. Sada je pak potpuno zabranjen.»

Harada je sam nacrtao cijeli «Midori», za što mu je trebalo pet godina, a zabrana filma nije baš dobro utjecala na nastavak njegove karijere, te kaže kako je skandal na njega «negativno utjecao», te da neko vrijeme nije mogao naći posla ni kao obični animator, a kamoli redatelj. U središtu priče ovoga filma nalazi se djevojčica, koja postaje dio jednog pomalo nadnaravnog svijeta. Kao jednu od inspiracija za «Midori» Harada spominje «Alisu u zemlji čuda», ali ponajviše, naravno, strip koji mu je poslužio kao inspiracija, «Mr. Arashi's Amazing Freak Show» Suehira Marua.

Zanimljivo je primjetiti kako se u japanskim animiranim filmovima kao glavni likovi često biraju maloljetne djevojčice. Osim Harade, primjer toga je i slavni japanski animator Hayao Miyazaki. Hiroshi Harada ističe kako ga to na Zapadu često pitaju: «Japanski muškarci su sramežljivi i njima je jako teško komunicirati s ženama. No, kada je tu djevojčica, onda je stvar drukčija. Djevojčica je poslušna i spremna učiniti sve - što god to bilo. Zbog toga imamo puno djevojčica u našim animiranim filmovima.» Pomalo je uznemirujuće čuti kako japanski animatori seksualne frustracije liječe u svojim filmovima, i to pomoću predpubertetskih djevojčica. S druge strane, takva transgresija tipična je za njihove radove.

Što se planova za budućnost tiče, čini se kako se Harada konačno oporavio od zabrane, te sada konačno radi na svojem drugom filmu «Čudovišni čovjek Bem», koji je baziran na staroj japanskoj narodnoj priči.

Pročitajte i ...
Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
Hrvatski animatori dobivaju svoj festival
HTV-ov natječaj za otkup dokumentarnih filmove ne krije želju za eksploatacijom
Natječaj HTV-a traži neograničena prava u vremenu, prostoru i mediju na dokumentarne filmove!
Animafest 2009 - izdanje dugometražnih naslova
Animafest u znaku 'umijeća mogućeg'
Motovun slavi deseti rođendan
Motovun film festival slavi 10 godina postojanja
Status žena u animaciji se mijenja na bolje
Priit Pärn - dobitnik Animafestove nagrade za životno djelo

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici