Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK

17.04.2008. Print | Pošalji link

Premda otkrića ranije nepoznatih glazbenih djela nisu rijetka pojava, ipak je najčešće riječ o manjim skladbama velikih autora.

Osim toga, povremeno se pojavljuju i radovi umjetnika čija važnost nije prevelika niti u nacionalnom, a kamoli u internacionalnom kontekstu. No, iznimke postoje, a upravo jednu od njih ovih dana javnosti kani predstaviti ansambl Opere zagrebačkog HNK.

Riječ je o operi "Mirjana" Josipa Mandića, hrvatskog skladatelja koji je veći dio radnoga vijeka proveo u Pragu. Ta je opera njegovo vjerojatno najuspjelije djelo, koje je sa zapaženim uspjehom praizvedeno 1937. u Olomoucu, ali je nakon toga, kao i gotovo čitav Mandićev opus, prilično brzo pala u zaborav. Taj je skladatelj nakon Drugog svjetskog rata bio gotovo potpuna nepoznanica čak i muzikolozima – o široj glazbenoj javnosti da i ne govorimo – sve dok se nije pojavio muzikolog Davor Merkaš, koji se temeljito posvetio istraživanju Mandićevog opusa. On je tako otkrio kako su djela tog autora izvođena diljem Europe, pa čak i u Sjedinjenim Državama, i to pod vodstvom vodećih dirigenata međuratnog razdoblja.

Nažalost, partiture Mandićevih djela velikim su dijelom izgubljene, što, međutim, Merkaša nije spriječilo da se upusti u potragu za njima. U tome je, uostalom, već imao podosta iskustva, s obzirom da je već ranije istraživao zagubljene tragove djelovanja Slavomira Grančarića, još jednog nepravedno zaboravljenog skladatelja, a u posljednje vrijeme otkrio je i neke ranije nepoznate glazbene rukopise i dijelove korespondencije Dore Pejačević. Potragu za Mandićevim skladbama, pa i "Mirjanom", započeo je, logično, u Pragu i Olomoucu, no bez većeg uspjeha. Partituru je u međuvremenu ipak otkrio, i to, ironijom sudbine, u Beču, gradu u kojem je i živio u doba tog istraživanja. Konkretno, pronađena je u jednoj staroj škrinji u ostavštini Mandićevih nasljednika, i to u kući udaljenoj tek stotinjak metara od Merkaševog bečkog doma.

Pronalaskom izvorne partiture i još nekih materijala, te načelnom spremnošću HNK za postavljanje tog djela, problemi prve suvremene izvedbe Mandićeve "Mirjane", međutim, nisu bili gotovi. Naime, ustanovljeno je da postoje određene nezanemarive razlike između rukopisne partiture i u međuvremenu također otkrivenih dvaju glasovirskih izvadaka, pripremljenih za praizvedbu u Olomoucu. Redakcije partiture i pripreme materijala za novu izvedbu latili su se dirigenti Josip Šego i Nikša Bareza. Uloženi trud se isplatio, jer se, kad je taj posao završen, pred njima ukazala partitura koju se, bez pretjerivanja, može smatrati jednim od remek-djela hrvatske glazbe u međuratnom razdoblju.

Prema ravnatelju Opere zagrebačkog HNK Branku Mihanoviću, "riječ je o operi koja je za svoje vrijeme bila prilično napredna, s tada vrlo popularnim nadrealnim sadržajem, kakvog nalazimo i u djelima Korngolda i Janáčeka". Sâma glazba, pak, "podsjeća na ranog Martinůa, s pristupom folkloru koji nije doslovan, nego je na umjetnički potpuno drugom nivou".

U tom smislu, nakon upoznavanja djela, svakako će biti zanimljivo povući paralelu s Gotovčevim "Erom s onoga svijeta", koji je skladan u isto vrijeme, ali folklornoj građi pristupa na posve drukčiji način. Iz današnje perspektive gledano, vjerojatno neće biti previše problema s prihvaćanjem Mandićevog stila, s obzirom na njegovu bliskost onodobnim autorima koji su se već udomaćili na stranim, ako već ne i našim opernim pozornicama, poput Richarda Straussa ili Franza Schrekera.

S druge strane, može se očekivati suzdržanost prema libretu Hanuša Jelíneka, nastalom prema pripovijetci "Vječnost" Branislava Nušića. Jer, premda u povijesti operne umjetnosti uistinu ne nedostaje sižea upitne suvislosti, "Mirjana" se čak i u takvom kontekstu može učiniti prilično problematičnom. Ukratko, na početku opere umiruća naslovna junakinja traži od svog nesuđenog zaručnika Petra da, kad se bude ženio, tri puta pokuca na njen grob. Nakon njene smrti i na dan svog vjenčanja, on to i učini, ulazi u Mirjanin grob, te se, izlazeći iz njega, zatekne sto godina kasnije na kostimiranom plesu izvjesne grofice Mire, koja neodoljivo podsjeća na Mirjanu. Ljubav odmah plane, ali dolazi do dodatnih peripetija s drugim udvaračima. Na koncu opere, Petar ubija jednog od njih, a njega izbavljuje onostrani Mirjanin glas.

I premda nam se takav sadržaj danas može činiti naivnim, neuvjerljivim i pretjeranim, upravo je to bilo ono što je redatelja Petra Selema najviše privuklo "Mirjani". Naime, on ovdje pronalazi elemente nadrealističkog simbolizma, karakterističnog za europsku međuratnu dramu, pa i operu, pri čemu postoje iznenađujuće sličnosti s, primjerice, operom "Slučaj Makropoulos" Leoša Janáčeka. Selem je bio svjestan zamki koje donosi postavljanje ovakvog sižea na pozornicu, pa je tako u svom uprizorenju "Mirjane" nastojao "ne skrenuti previše u apstraktnu stilizaciju, kako opera ne bi izgubila tvarnost koju mora posjedovati, ali i ne upasti u preveliki realizam, koji bi, u odnosu na nadvremensku dimenziju, postao grotesknim i smiješnim".

Koliko je HNK-u "Mirjana" važan projekt, dovoljno govori činjenica da su u njega upregnute najbolje domaće glazbeničke snage, predvođene dirigentom Nikšom Barezom, te sopranisticom Adelom Golac-Rilović i tenorom Davorom Lešićem u glavnim ulogama. Premijera je zakazana za 18. travnja 2008. u 19:30, a prve reprize na rasporedu su 19., 22. i 25. travnja.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
Nogometna utakmica Hrvatska : Engleska iz 2007. na daskama HNK
Sarajevo Film Festival 2009.
Sarajevo Film Festival ponovo ugošćuje velike zvijezde
HTV-ov natječaj za otkup dokumentarnih filmove ne krije želju za eksploatacijom
Natječaj HTV-a traži neograničena prava u vremenu, prostoru i mediju na dokumentarne filmove!
A place of home - Mirjana Batinić
ZagrebDox 2009.
Počinje peto izdanje ZagrebDoxa!
'Ilijada 2001.' - nova predstava Filipa Šovagovića

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici