Peti i posljednji FFRIK

05.05.2008. Print | Pošalji link

U koliko praktičnoj toliko i nezaustavljivoj, a ponekad i napornoj anglifikaciji svijeta u kojem živimo, naricati nad sudbinom malih jezika nema smisla.

Čini se međutim, da nema baš puno više smisla plakati ni za većim, dapače, onim koji su nekad bili glavni, ili možda još i «glavniji» od engleskog. Među njima je i francuski, a zaljubljenici u njega su često i najustrajniji u borbi, pa tako čak i Zagreb ima jaku frankofonu sekciju čiji je velik segment i Festival frankofonog internacionalnog kazališta, ili kraće – FFRIK. Njegovo peto izdanje, u organizaciji Društva za promicanje kulture i umjetnosti «REZ», održat će se od 5. do 12. svibnja u Centru za kulturu i informacije Maksimir, Histrionskom domu i Centru za kulturu Trešnjevka. Iako ne u žarištu zanimanja medija kao ostale slične manifestacije, FFRIK je zanimljiv kao dodatak kulturnoj ponudi s druge strane, one koja povezuje ali ne unificira, i kao takav je domaćoj kulturnoj sceni potrebniji od mnogih drugih koji su tek smotre.

No, da zaista ima razlike između većih i manjih, to jest da «ni med festivalima ni pravice», potvrđuje činjenica da se peto izdanje FFRIK-a ne otvara predstavom koja je najavljena, i to samo zbog neupućenosti i neprofesionalnosti jedne službenice Hrvatskog veleposlanstva u Alžiru. Ona je gostovanje skupine Vent de Sable tretirala kao turističko putovanje, pa alžirskim umjetnicima nije odobrila vize. To ih, međutim, neće omesti da nastupe pred zagrebačkom publikom, ali virtualno. Naime, organizatori festivala, a među njima i njegov umjetnički ravnatelj Berislav Juraić, autori su i vlasnici prvog hrvatskog virtualnog kazališta koje se, naravno, zove REZ theatre,  i «postoji» u sklopu popularnog internetskog projekta virtualne stvarnosti Second Life. U njemu će se najavljena predstava i dogoditi, 5. svibnja, u 20 sati, kako je i najavljeno.

Tema petog po redu FFRIK-a ionako su umjetnici koji svoju osobnost unose u svoj rad, pa se kroz njihove predstave beskompromisno i radikalno ispituju problemi današnjice kroz identitete pojedinaca i naroda. U tom je smislu i alžirski slučaj indikativan. No, kako je od četiri najavljene predstave na festivalu samo jedna otkazana, točnije bit će digitalno posredovana, ostale ipak dolaze u Zagreb. Među njima je i predstava belgijske skupine Grupov zanimljivog naslova «Bloody Niggers!» ili «Proklete crnčuge!», nastaloj u koprodukciji belgijske skupine Grupov, Belgijskog nacionalnog kazališta i Festivala u Liegeu. Autor tekstualnog predloška za predstavu «Bloody Niggers!» je, očekivano, crnac. Zove se Dorcy Rugamba, porijeklom je iz Ruande, i kad piše o svojoj domovini, jako dobro zna o čemu piše, jer je u Europu pobjegao nakon što mu je cijela obitelj ubijena u tamošnjem genocidu. Razumljivo je zašto je ova predstava izravni nastavak najuspješnije, i na Avinjonskom festivalu igrane produkcije kompanije Grupov pod naslovom «Ruanda 1994.», te zašto njezin izravni govor mnogi tumače i kao radikalno širenje područja izvedbenih umjetnosti na politički aktivizam.

U programu ovogodišnjeg FFRIK-a je i «Kralj Gordogan», legendarni tekst jednako legendarnog hrvatskog autora koji već pola stoljeća živi u Parizu, Radovana Ivšića. «Gordogana» će izvesti Théâtre Sans Fil, kako se naziva skupina posvećenih studenata francuskog jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Ipak, zatvaranje festivala prepušteno je inozemnom gostovanju, točnije festivalskoj koprodukciji s japansko-korejsko-francuskom grupom Unikaji. U spoju teksta japanskog autora Koboa Abe i koreanske redateljice Seon-Kyong Yim nastala je «Žena u pijesku», mješavina plesa i dramskog kazališta koja govori o raznim vrstama identiteta.

FFRIK ima još jednu posebnost, a to je da je jedan od rijetkih domaćih festivala koji se odlučio – ugasiti. Peto izdanje bit će ujedno i posljednje, jer se ekipa koja ga vodi odlučila posvetiti produkciji, dovođenju frankofonih redatelja u našu sredinu i uspostavu dijaloga kroz konkretan kazališni rad, a ne samo preko gostovanja. Unatoč gašenju festivala, Berislav Juraić ispred FFRIK-a ipak smatra da mogu biti zadovoljni svojom prvom i jedinom petoljetkom, jer su njihovi napori rezultirali, između ostaloga, i priznanjem Europske komisije za 2008., proglašenu «godinom interkulturalnog dijaloga».

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Sudjelujte na posljednjem Ffriku!

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici