Lijenosti kroz 'Promjene' BAD Co.

20.06.2007. Print | Pošalji link

Jedno od rijetkih domaćih kazališta koje pristaje na zajednički rad s izvaninstitucionalnim grupama, Zagrebačko kazalište mladih, na repertoaru već ima «Pasijans».

Tu je i suradnja sa Zagrebačkim plensim ansamblom, a sad tu vrstu podrške odnedavno pruža i Bezimenom autorskom društvu ili BAD Co. Otvorenost ZKM-a u tom smislu samo je dio njegovih programskih usmjerenja koja rezultiraju izuzetnom uspješnošću ne samo na domaćem terenu. Iako broji odigranih 190 predstava u ovoj sezoni, a ukupno 250 odigranih programa, ZKM je u proteklih deset mjeseci uspio skupiti čak 14 nagrada, te vrijedna gostovanja, među kojima je najvažnije ono predstave «S druge strane» na Kunsten Festival des Arts u Bruxellesu.

Iako u lipnju rijetko koje kazalište pristaje na premijeru, i radije je čuva za otvaranje sezone nakon ljetne stanke, ZKM je toliko zaposlen da si taj luksuz ne može dopustiti. No, nije samo to razlog zašto baš je za 23.06.2007. najavljena premijera «Promjena», koprodukcije između izvedbenog kolektiva BAD Co. i ZKM-a. Riječ je o dvanaestom cjelovečernjem projektu kompanije poznate po predstavama kao što su «Rebro kao zeleni zidovi», «Deleted Messages» i «Memories are made of this», koje ukupno gledajući, češće igra izvan granica Hrvatske. Iako, u skladu s nazivom grupe, ponekad projekte potpisuju zajednički, iza «Promjena» kao autorica koncepta i koreografije stoji Nikolina Pristaš, koja u predstavi i igra uz Sandru Banić, Anu Kreitmeyer, Zrinku Šimičić i Zrinku Užbinec te Gorana Sergeja Pristaša, ujedno i dramaturga projekta.

Predstava je nastajala na različitim lokacijama, od Centra za kulturu Novi Zagreb, prostora Eks-scene u Pučkom otvorenom učilištu, zatim bečkog Tanzquartiera, dok se u finalnoj fazi skrasila u ZKM-u. Sam njezin put jasno pokazuje kojim se sve strategijama moraju služiti izvaninstitucionalne grupe kako bi preživjele i ostale u igri.

bad co
bad co
Iako projekti BAD Co. rijetko imaju tekstualni predložak, a još rjeđe dramski tekst kao materijal iz kojeg nastaju, ovoga je puta stvar nešto drukčija. «Promjene» su temeljene na jednostavnom obliku, La Fontaineovoj basni «Cvrčak i mrav», čija poruka nije nimalo bezazlena jer govori o nekim sasvim aktualnim problemima umjetnosti i umjetničkog rada. Za one koji ne znaju, riječ je o sukobu između cvrčka koji svira i mrava koji radi. Međutim, kad dođe zima, crčak dođe prositi na vrata mravu koji mu u izvorniku poruči da sad «može plesati», dok u Disneyevoj animiranoj verziji cvrčak postaje koristan tako što svira u mravinjaku i zabavlja mrave koji rade. Kako se nisu željeli ograničiti na postojeće interpretacije «Cvrčka i mrava», BAD Co. je pozvao izvedbene umjetnike, teoretičare i književnike da napišu svoje inačice poznate bajke. Odazvali su se Leonidas Donskis, Tim Etchells, Matthew Goulish, Emil Hrvatin, Dubravko Mihanović, Lana Šarić i Andrija Turčin, i njihove će priče biti tiskane u programskoj knjižici predstave. 

Različite verzije basne o zaigranom cvrčku i radišnom mravu,  inkorporirane su u predstavu koja se inicijalno bavi problemom rada, a pogotovo problemom umjetničkog rada. Dramaturg Goran Sergej Pristaš tu vezu objašnjava činjenicom da predstava «Promjene» ima i važnu političku potku jer «u vremenu nove fetišizacije rada na europskoj desnici, koja uvodi novi sustav vrijednosti u umjetnosti gdje je kreativnost nekad bio formativni moment, postavlja pitanje rada kao ključno. Ovim projektom tematiziramo probleme sklopa između rada kao neke vrste praktičnosti i kreativnosti.»

Koreografski i predstavljački, «Promjene» tematiziraju i probleme buke i trenja u komunikaciji, šuma i tišine u glazbi, radnosti i medijalnosti plesa kao umjetnosti, što su sve izvedenice iz temeljne opreke rada i lijenosti. Pored brojnih referentnih tekstova kojima su se članovi BAD Co. služili u radu na predstavi, a njihov je raspon od umjetničkih, i teorijskih do dnevnopolitičkih, jedan im je bio posebno važan. To je tekst Mladena Stlinovića «Pohvala lijenosti» iz 1993. koji slijedi liniju Maljeviča i Duchampa, jer o lijenosti govori kao umjetničkoj praksi. Međutim, iako i nije toliko star, Stilinovićev je tekst u današnjim promijenjenim društvenim okolnostima već jako zastario. «Danas se umjetnik ne može odlučiti za takvu praksu, jer danas više ne možeš biti cvrčak ako prije toga dugo i uporno nisi bio mrav. Tržišna politika umjtenosti je već toliko jaka da je potpuno nemoguće povesti se za Stilinovićevim primjerom, ali možda i dalje treba razvijati maštu u tom smjeru», tvrdi Nikolina Pristaš.  U tom su smjeru maštu razvili ne samo plesači koji sudjeluju u «Promjenama», nego i njihovi suradnici: Slaven Tolj zadužen za prostor, Alan Vukelić odgovoran za svjetlo, kostimograf Silvio Vujičić i eksperimentalni glazbenik Helge Hinteregger.

«Promjene» će premijeru imati 23.06.2007., prvu reprizu dan kasnije, a nakon toga sljedeće tek u rujnu. Upozorenje svima koji novi projekt BAD Co. žele vidjeti prije ljeta: broj gledatelja je zbog prostorne organizacije predstave ograničen, pa treba požuriti. S tom porukom, da treba požuriti s promjenama, složili bi se i mnogi koji u kazalište uopće ne idu, ali to je već jedna sasvim druga priča.

Pročitajte i ...
Brak Marije Braun - Tea Alagić Vlašić
Hoće li Katunarić i Prohić u zatvor?
Konferencija PSI tematizira pogrešku
Najveća konferencija u hrvatskoj povijesti bavi se – greškom?
Sedam dana u Zagrebu - Tijana Zinajić
Orient Express ima novu stanicu – Zagreb
Kazališni 'Orient Express' na peronu 6 zagrebačkog kolodvora
Gilles Jobin na Tjednu suvremenog plesa
Gilles Jobin ponovno pleše i misli u Zagrebu
Nina Violić je Evita!

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici