Kučkini sinovi između istine i mita

02.07.2007. Print | Pošalji link

Ovogodišnji, 21. po redu Festival novog kazališta, nešto poznatiji kao Eurokaz, polako ulazi u svoju završnu fazu, no na redu je još nekoliko važnih takozvanih festivalskih premijera.

Neke od njih to zapravo i nisu, jer riječ je o predstavama koje su već igrale u svojim matičnim sredinama, ili u hamburškoj kazališnoj tvornici Kampnagel koja je i glavni partner Eurokaza u velikom koprodukcijskom projektu službenog naziva «Tito, četvrti put». Ipak, u gomili premreženih umjetnika iz različitih kultura i s različitih kontinenata, izdvajaju se i dva domaća projekta. Naručeni od strane Eurokaza, oni su i jedini predstavnici hrvatske kazališne produkcije na ovogodišnjem festivalu. Damir Bartol Indoš svoju je predstavu «Zeleno, zeleno» odradio već na početku, dok je 02.07.2007. na redu Anica Tomić i njezini «Kučkini sinovi». Nakon uspjeha s «Imitatorima glasova», predstavom nastalom raspisivanjem priča iz gotovo istoimene zbirke Thomasa Bernharda, mlada redateljica i njezina stalna dramaturška suradnica Jelena Kovačić dočekale su i poziv Eurokaza da svojim projektom nadopune ovogodišnju konceptualnu priču o Titu i njegovom nasljeđu.

Kao i u «Imitatorima glasova», i ovoga puta su se autorice poslužile književnim predloškom kao inicijalnim impulsom za predstavu, iz kojeg se crpe ideje ali od kojeg na kraju ne ostane gotovo ništa. U slučaju «Kučkinih sinova» to je roman «Velika bilježnica» švicarske književnice Agote Kristof, no dramaturginja Jelena Kovačić priznaje da su se od njezine proze podosta udaljile, iako im je pomogla da odrede svoj odnos prema naslijeđenim ideološkim slikama, koje u predstavi uspostavljaju, razaraju i ponovno grade na bitno drukčijim postavkama.

Kako je ideja cijelog Eurokaza bila «prikazati vrijeme samo», ali i sagledati stvari u vezi s Titom, Pokretom nesvrstanih, i uopće vremenom druge polovice prošlog stoljeća, nije nebitno  da su obje autorice predstave «Kučkini sinovi» rođene negdje u vrijeme Titove smrti, što i same ističu kao svoju prirodnu odmaknutost od teme i, u ovom slučaju, prednost. Sagledavanje ideoloških matrica iz povijesne perspektive lakše je onome tko u njima nije svjesno sudjelovao, tvrde, iako su obje, naravno, ipak bile primljene u pionire. «Ideologije koje su na ovim prostorima kružile desetljećima čvrsto su ukorijenjene i prate nas i danas» tvrdi Jelena Kovačić. Pritom dodaje i da je raspon tema kojima se predstava «Kučkini sinovi» bavi poprilično kompleksan, iako je riječ o relativno manjoj produkciji u kojoj sudjeluje tek pet izvođača.

Neki od njih dio su ekipe koja je radila i «Imitatore glasova», pa su tako ovdje i Ivana Krizmanić i Marija Tadić i Dean Krivačić, ali on je uskočio umjesto Tvrtka Jurića koji se ozlijedio. «Između ostaloga, u ovoj predstavi bavimo se ratnim uvjetima i htjeli smo vidjeti što se u ratu događa ljudskim tijelima, a to je uključivalo i poprilično zahtjevne glumačke zadatke»  objašnjava redateljica i suautorica teksta Anica Tomić. Novopridošli su Nikša Marinović i Damir Šaban, koji ima uvjetno rečeno glavnu, iako ne i naslovnu ulogu.

Prepisivanje proze Agote Kristof u predstavu «Kučkini sinovi» išlo je zaobilaznim putem, preko Drugoga svjetskog rata i pripadajuće mistifikacije i mitologizacije kojoj su bili subjekti i mnogi koji su, kako kaže stih, «rođeni tek poslije njih». Anicu Tomić, međutim, zanimalo je ono područje između istine i mita: «Svi likovi u predstavi otvaraju polja mogućnosti, svi bi mogli biti nešto i pripadati određenoj ideologiji. Zato predstava ima nekoliko oštrih rezova koji u potpunosti mijenjaju perspektivu, pa se na kraju ne zna što je prava istina.»

Pored «Velike bilježnice» Agote Kristof, Anica Timić i Jelena Kovčić u predstavi su koristile i fragmente intervjua s Tripom Simonutijem, glazbenikom koji je redovito nastupao pred Josipom Brozom, kao i mnoge druge više ili manje izvorne tekstove. «Kučkini sinovi», podloženi koreografijom Natalije Manojlović i glazbom skupine Afion, premijeru imaju noćas točno u ponoć u polukružnoj dvorani Teatra &TD, i termin se čini baš pogođenim za pokušaj razdvajanja mita od povijesne istine. Ipak, predstava će igrati i 03.07.2007. također u programu Eurokaza, dok se reprize ovog projekta nastalog u koprodukciji s Teatrom &TD, očekuju početkom sljedeće sezone.

(I.R.)

Pročitajte i ...
Perforacije – tjedan izvedbenih umjetnosti
Ljetni festivali - da ili ne?
Jan ili Milo, pitanje je sad!
Eurokaz 2009. - Summa summarum
Eurokaz: Smrt kazališta ili kazalište smrti?
Još malo o smrti na Eurokazu 2009.
Eurokaz 2009. - prvi izvještaj
Knjiga mrtvih - Zlatko Burić Kićo
Eurokaz zbog kojeg će se na Mirogoju tražiti mjesto više
Eurokaz pleše (i) na Tuđmanovom grobu

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici