Šipušev i Zurovčev 'Proces' za kraj Biennala

24.04.2009. Print | Pošalji link

Kafkin nedovršeni roman "Proces" provlači se kao provodni motiv velikim dijelom programa ovogodišnjeg Muzičkog Biennala.

Izbor nije nimalo slučajan, jer ne samo da je riječ o jednom od paradigmatskih djela za razumijevanje dvadesetog, pa i dvadeset i prvog stoljeća, nego se "Proces" odlično nadovezuje na bijenalsku temu "Umjetnost - politika". Stoga je festivalski glazbeno-filozofski mini-ciklus "Proces - muzika" bio usredotočen upravo na Kafkin roman, ali i način na koji ga je ekranizirao Orson Welles. Čitav će Biennale, pak, biti zaključen baletom prema istom predlošku. Riječ je o produkciji Baleta HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, a predstavu autorski supotpisuju skladatelj Berislav Šipuš i koreograf Staša Zurovac.

Na razini institucionalne suradnje, ovaj je spoj bio posve logičan – Šipuš je, naime, umjetnički ravnatelj Biennala, a Zurovac ravnatelj riječkog Baleta. No, s druge strane, "Proces" je djelo koje je naizgled teško spojiti s dosadašnjim poetikama i skladatelja i koreografa. Berislav Šipuš i sâm priznaje da mu se nije bilo lako prebaciti u umjetnički svijet koji s visokom poetiziranošću njegove glazbe nema previše dodirnih točaka. Jer, "kad čovjek čita roman, pa ga onda prenese u plesnu umjetnost, onda očekuje neke poetske trenutke, koji se u klasičnom baletu zovu, recimo, 'pas de deux' – toga ovdje nema. Trebalo se, dakle, suočiti s time da poezije neće biti, barem ne u smislu nečega što bi čovjek mogao iz svoje osjećajnosti projicirati na glazbu".

No, kad je već bio izabran predložak, Šipuš je na njega htio odgovoriti odgovarajućim izvodilačkim sastavom, ali su i u tom pogledu bili nužni određeni kompromisi. Naime, htio je u partituru uvrstiti jak udaraljkaški aparat, kakvim, međutim, Orkestar HNK Ivana pl. Zajca ne raspolaže. No, kad to nije bilo moguće, u određenim trenucima partiture čitav je orkestar tretiran kao udaraljkaška sekcija, čime se postiže da se "u orkestralnoj rupi događa još jedan proces u odnosu na ono što se događa na pozornici".

U čitavom tom procesu aktivno sudjeluje i sâm skladatelj, koji iza pozornice daje vlastiti glas liku Josefa K., glavnom junaku djela. No, to ne znači da je on ovdje i narator. Dapače, odluka je Staše Zurovca bila stvoriti, uvjetno rečeno, nenarativni balet. Šipuš se s time odmah složio, posebice u svjetlu svojih ranijih iskustava s pisanjem glazbe za balete koji se temelje na linearnoj naraciji. Jer, "ako se priča ne ispriča na sugestivan i plesni način, dobiva se surogat koji obično ne zaživi dobro". Umjesto toga, Zurovac je stvorio dramaturgiju lišenu bilo kakvih emocija, obilježenu "nizanjem apsurdnih događaja i slika, koje će na kraju rezultirati smrću jednog aktera".

Ispražnjenost od emotivnih elemenata svakako je novina u koreografskom stilu Staše Zurovca. Berislav Šipuš, k tome, smatra da je u "Procesu" došlo i do nekih dodatnih zaokreta, i to u smjeru plesnog kazališta. Zurovčevi plesači tako, osim što plešu, još i govore, viču i glume. Općeniti ugođaj čitave predstave također odudara od onoga na što smo od Zurovca dosad navikli, pa je tako u "Procesu", prema Šipušu, "sve vrlo hladno, teško, sivo, bez ijedne tople boje".

Povežemo li "Proces" s operom "Crux dissimulata" Srećka Bradića, kojom je Biennale otvoren, može se zaključiti da festival i započinje i završava u izrazito mračnim tonovima. To je, pak, logična posljedica osnovne bijenalske teme. Jer, kako kaže Šipuš, "mi govorimo o umjetnosti i politici, ali nas sve, zapravo, okružuje politikanstvo – da nas okružuje politika u pozitivnom smislu riječi, postojao bi izazov da se sudjeluje u tome ili komentira, ali oko nas je samo politikanstvo, i to je ono što deprimira i autore i aktere".

Ipak, kad je o Šipuševom i Zurovčevom "Procesu" riječ, barem jedan element bitno je pozitivniji u odnosu na "Crux dissimulata". Jer, dok je Bradićeva opera već skinuta s repertoara zagrebačkog HNK, riječki će HNK "Proces", nakon zagrebačke praizvedbe, uvrstiti u svoj redovni repertoar, s četiri reprize u svibnju, te dodatnim izvedbama u sljedećoj sezoni. Sâma praizvedba zakazana je, pak, za 26. travnja 2009. u zagrebačkom HNK, čime će ujedno biti i zaključen čitav program ovogodišnjeg Muzičkog Biennala.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
Još malo o Ivi Josipoviću, ali skladatelju
Ivo Josipović: Istina nije jedna!
Ivo Josipović - skladatelj
Cantus ansambl i Nacionalni orkestar iz Lilla
Gilles Jobin na Tjednu suvremenog plesa
Gilles Jobin ponovno pleše i misli u Zagrebu
Muzički Biennale Zagreb 2009. – zaključak
Staša Zurovac i Berislav Šipuš za kraj MBZ-a
Muzički Biennale Zagreb - izvještaj prvi

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici