Miran Kurspahić: Kao glupi idealist vidim svjetlo na kraju tunela

16.11.2009. Print | Pošalji link

Miran Kurspahić je, navodno ili zaista, zločesto dijete hrvatske kazališne režije.

Po tko zna koji put pokušao je diplomirati režiju na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti predstavom "Zadatak", prema tekstu Heinera Müllera, koja je premijerno izvedena 16. studenog u Galeriji SC. Riječ je o koprodukciji Kulture promjene Studentskog centra i KUFER-a, ili Kazališne radionice frustriranih redatelja.

Jesi li onda uspio diplomirati režiju na Akademiji dramske umjetnosti, s obzirom da je dio komisije izišao prije kraja predstave?

Nije dio, nego cijela, ali se nije u cijelosti niti okupila. Naime, pojavili su se Matko Sršen, Branko Brezovec, Tomislav Pavković i, s velikim zakašnjenjem, Ivica Kunčević. "Nepravomoćno optuženi" Ozren Prohić nije došao, iz nepoznatih razloga. Uglavnom, trebala bi uslijediti usmena obrana, ali još me nitko ni o čemu nije obavijestio.

"Zadatak" Heinera Müllera igra se idejom revolucije, od one čuvene francuske do svih ostalih. Na zgodan način on zapravo kaže da je svaka revolucija teatar, koji samo, kako glasi citat "igra igru o promjenjivosti svijeta". Kako si ti reagirao na tu igru?

Izvorni tekst se prvenstveno bavi propalom revolucijom, i u njega su interpolirana i neka njegova osobna razočaranja, jer riječ je ipak o istaknutom ljevičaru iz nekadašnje Istočne Njemačke. Konkretno, razina razočaranja s kojim se mogu poistovjetiti kao netko tko je sudjelovao u nekim recentnijim pobunama i blokadama, postoji kao neka gorčina, ali kao glupi idealist vidim svjetlo na kraju tunela i završavam predstavu idejom da, ako ništa drugo, možemo i moramo znati svoja prava i svoje mogućnosti u pogledu toga da kritički sagledavamo društvo i da se javno očitujemo oko toga.

Zanimljivo je da u predstavi nastupaju tri glumice koje nisu plod zagrebačke ADU – Lana Barić, Ivana Krizmanić i Lada Bonacci. Je li to namjerno?

Lada jest završila ADU, ali je magistrirala u Londonu, Ivana je diplomirala glumu u Londonu, a Lana u Sarajevu. Ali, nije mi to bilo primarno, nego činjenica da su bile spremne sudjelovati u ovako izrazito interaktivnom projektu, i to čak bez obzira na moju reputaciju koja, moram i to reći, nije uvijek opravdana. Možda takav izbor nije slučajan, jer su školovanjem izvan domaćeg sustava postale malo otvorenije za oblik ovakvog, malo novijeg kazališta.

Što bi mogao poručiti publici koja planira pogledati ovu predstavu?

"Zadatak" je po meni izrazito zabavna predstava koja propituje revoluciju iz raznoraznih aspekata. Važno je da publika dođe spremna na igru i suigru, jer smo i mi spremni na igru. Zapravo, spremni smo gotovo na sve.

Ovaj će tjedan u Studentskom centru ostati zabilježen kao Kurspahićev, jer osim "Zadatka" 15. studenog, imaš još jednu premijeru – 19. studenog. Sudeći po naslovu "Žrtve zemljopisa 2: Povratak žrtve", ponovno si provokativan i političan. Točno?

Riječ je o projektu dramaturginje Rone Žulj i mene. Premijera jest u Teatru &TD, ali već je igrala vani, jer je nastala u sklopu međunarodnog programa Connections, koji povezuje mlade umjetnike iz Europe. Ideja je da nekoliko istaknutih europskih kazalištaraca kao mentori biraju mlađe umjetnike i s njima pripremaju predstavu. Nas je odabrala Nataša Rajković i jedini smo iz takozvane Istočne Europe, pa zato i malo stršimo u tom rasporedu. No, počeli smo graditi predstavu upravo iz te posebne pozicije. Naslov smo posudili od Brodskog i bavimo se hrvatskim kompleksom, onime što je Krleža opisivao kao kompleks habsburškog konjušara. Bavimo se pitanjem određivanja vlastitog identiteta u odnosu, ili srazu, s nekim drugim lažnim ili pravim identitetom, koji je u ovom slučaju i autoritet. Ako je Balkan "nesvjesno Europe", onda su naše teme sve vrste predrasuda koje se događaju u tome odnosu: europske predrasude o nama, naše o njima i naše o tome da oni imaju predrasude. Nadam se da će publika shvatiti količinu autoironije i ironije prisutne u ovom projektu.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Žrtve zemljopisa 2: Povratak žrtve - Miran Kurspahić
Je li Miran Kurspahić zločesto dijete hrvatske kazališne režije?
Carstvo radosti - Miran Kurspahić
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Sve o Europi na Velesajmu kulture
Velesajam kulture na temu Europe
Gordana Vnuk
Eurokaz 2008.
Marin Blažević više ne vodi Teatar &TD
Američki, ali ne samo američki Eurokaz

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici