Građanin plemić – mediokritet u lovu na funkciju

19.11.2009. Print | Pošalji link

Kad već u HNK-u pod istim krovom postoje tri ansambla, svaki intendant ima potrebu izbaciti barem jednu predstavu koja će ih združiti.

Georgij Paro tako je ostao zapamćen po "Osmanu", a Mladen Tarbuk pripremio je "Priču sa Zapadne strane". Ana Lederer, pak, na istom, premda nešto manje pretencioznom tragu, priprema Molièreovog "Građanina plemića".

Riječ je, naravno, o primarno dramskom tekstu, pa u tom smislu čitav projekt nosi upravo taj ansambl. No, "Građanin plemić" nosi odrednicu "komedije-baleta", specifične forme francuskog baroknog teatra, u koji su, osim drame, integrirani i elementi baleta i opere. Ne čudi stoga da je režija predstave povjerena Krešimiru Dolenčiću, režiseru koji ima iskustva i s dramskim i s glazbeno-scenskim teatrom.

On, pak, ističe da je Molièreov tekst o građaninu koji se silno želi uzdignuti na razinu plemstva itekako aktualan i danas. Potrebno je samo pojam plemića prevesti u današnji pojam “funkcije”, i ova komedija odmah zvuči gotovo kao da je napisana danas, a ne prije gotovo 340 godina. Naime, "riječ je o krađi, pohlepi i o tome koliko su oni koji tom Jourdainu prodaju svoju glazbu, ples, mačevanje i filozofiju spremni nisko spustiti guzice i prodati se za novce nekom takvom – nisu mediokriteti na vlasti krivi što su mediokriteti, jer drugo ni ne znaju biti, nego je problem u nama koji im omogućujemo da budu na vlasti".

Integralni dio "Građanina plemića" u izvorniku su i glazbeni brojevi Jean-Baptistea Lullyja, koji su u novu HNK-ovu predstavu uvršteni tek djelimično. Saša Britvić, dirigent Hrvatskog baroknog ansambla, koji također sudjeluje u predstavi, priznaje da je ta kraćenja isprva prilično nevoljko prihvatio. Ipak, to se na kraju pokazalo logičnim, "jer drama završava krajem četvrtog čina, a peti je balet za kralja, koji je želio plesati, za što danas nema pravog dramaturškog razloga – stoga se odabralo samo ono što će poduprijeti glavnu ideju djela".

S druge strane, za razliku od izvornika, u koji su baletni i pjevani odlomci ubačeni gotovo kao strano tijelo, u novoj zagrebačkoj produkciji oni predstavljaju integralni dio predstave. Prema Dolenčiću, "taj drugi i treći plan stalno igraju, jer Jourdain smatra da treba iznajmiti i glazbenike i plesače kako bi bio otmjen i ugledan gospodin". Ipak, "jasno da u jednom trenutku, kad se svi ponapiju, sve završi na pjesmi o kozi i nogometu – jer, što jedan ugledan milijunaš može više poželjeti nego da si kupi nogometni klub".

Uz dramu i glazbu, treći, jednako bitan aspekt ove predstave je koreografija. Nju potpisuje britanska koreografkinja Mary Collins, specijalizirana za barokni ples, ali i općenito barokni scenski pokret. Upravo ovo potonje Dolenčić smatra njenim ključnim doprinosom, jer donosi "vrstu komunikacije koja se nikad nije izgubila, nego i dalje postoji na svim 'red carpetima', prijemima i slično – ona je ušla u nesvjestan jezik naših svakodnevnih gesti, a zapravo je svojevremeno vrlo egzaktno izmišljena".

Uz barokni scenski pokret, predstava uključuje i manje-više povijesne kostime. No, režiser ne smatra da to njegovu predstavu čini historicističkom. Štoviše, "to su kostimi koje bi mnogi danas rado obukli – i Elton John radi barokne partyje, na koje bez takvog kostima ne možete ući". Osim toga, "ta vrsta pompe, skupoće i besmislenosti koju Jourdain traži oko sebe nikad nije bila bolja i ljepša nego u baroku".

Naslovnu ulogu Jourdaina u novom HNK-ovom "Građaninu plemiću" igra Siniša Popović, a u većim se ulogama, između ostalih, pojavljuju još i Alma Prica, Zrinka Cvitešić i Nikša Kušelj. Premijera je 20. studenog u 19:30, a prve reprize na rasporedu su 22. i 26. studenog.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Građanin plemić - Krešimir Dolenčić
'Građanin plemić' - nova režija Krešimira Dolenčića

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici