Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella

12.01.2010. Print | Pošalji link

Dramsko kazalište Gavella čeka svoju prvu ovogodišnju premijeru.

Riječ je o predstavi «Alabama», nastaloj prema tekstu osječkog dramatičara Davora Špišića, koji režira Dario Harjaček. Još uvijek mladi redatelj izabrao je ovaj komad na nagovor uprave Gavelle, koju je, pak, vodila namjera postavljanja domaćih tekstova. Špišićeva «Alabama» trebala bi biti sam vrh domaće dramaturgije, s obzirom da je ovjenčana i nagradom Marin Držić za najbolji novi dramski tekst u 2008. godini. U predstavi igraju Filip Križan, Marina Nemet, Zoran Gogić, Antonija Stanišić Šperanda, Enes Vejzović, Perica Martinović i Darko Milas. Scenografiju i video napravili su Iva Matija Bitanga i Leo Vukelić, a glazbu skupina Svadbas. Prije premijere 14. siječnja, razgovarali smo s autorom. 

«Alabama» je opisana kao «priča o ljudima koji su preživjeli rat, a sad pokušavaju preživjeti i poraće». Što to konkretnije znači?

Priča je to o jednoj običnoj obitelji u Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu, koji su stjecajem okolnosti početkom devedesetih potražili sreću u Americi. Rat je pritom bio samo povod, koji ih je natjerao da traže sreću negdje drugdje. U Americi su živjeli nekih sedam – osam godina i pokušavali se snaći u uvjetima tog pravog kapitalizma, ali nisu baš uspjeli. Njihov život se već tako počeo raspadati, dogodilo se i nešto zaista strašno što ne mogu otkriti, nakon čega su se vratili u Hrvatsku u pokušaju da krhotine svoje obitelji ponovno slijepe na jednom ponovno neveselom mjestu.

Koliko u «Alabami» ima pravog Osijeka, ili prave Slavonije?

Ima, naravno, i Osijeka i Slavonije, ali i Zagreba, i Bronxa. Pa i Alabame. Naravno da ono gdje radim i živim prodire u sve što pišem, ali u drami zaista nema niti jeden riječi koja bi označila konkretnu lokaciju. Sve opisano može se zaista događati bilo gdje i mislim da su ti likovi vrlo prepoznatljivi, i može ih se naći u cijelom svijetu.

Znači li i ovaj tekst da se hrvatska dramaturgija napokon počela baviti ratom, s obzirom da joj se nebavljenje tom temom, ili tim temama, često zamjeralo?

Domaća drama bavi se ratom već nekoliko godina, na bolji ili lošiji način, već kako tko umije. Imamo niz sjajnih tekstova na tu temu, od Šovagovićeve «Cigle», preko Matišićeve «Posmrtne trilogije», i Ivan Vidić opisuje posljedice rata…
U ovoj mojoj drami rat je samo neka pozadina, kao situacija koja je promijenila život te obitelji.

Spomenuli smo na početku da si za «Alabamu» dobio nagradu Marin Držić. Koliko ona znači, i tebi i općenito? Primjer sudbine ovog teksta svojevrstan je presedan, jer čak i nagrađeni domaći tekstovi teško dolaze do domaćih pozornica...

Nagrade jesu uvijek pokazatelj onoga što čovjek radi. Nikad ne treba biti nesretan kad ih ne dobiješ, ali uvijek se treba veseliti kad ih dobiješ. Između tih krajnosti treba zadržati osobnu ravnotežu. Nagrade su medijski važne, jer javnost se uvijek bolje upeca za nešto što je nagrađeno. Ipak, domaća kazališta često ostaju gluha na nagrađene tekstove, pa je brza reakcija uprave Dramskog kazališta Gavella zaista presedan koji bi trebao postati praksa.

Što očekuješ od predstave i režije Darija Harjačeka?

Njega zaista cijenim još od hrabrog pokušaja da postavi Čehovljeve «Tri sestre» s isključivo tri sestre, dakle kroz tri ključna lika. Ta hrabrost mi se činila ključnom u razgovorima o redatelju koji će postaviti «Alabamu». Vjerujem mu.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Alabama - Dario Harjaček
Dario Harjaček režira dramski tekst Davora Špišića 'Alabama'
Hamletpersona - Dario Harjaček
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Pijanistica - Dario Harjaček

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici