Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče

31.05.2007. Print | Pošalji link

Kratka priča oduvijek je bilo forma koja je istovremeno predstavljala Olimp književnog stvaralaštva, na kojem ima mjesta samo za rijetke, poput Čehova ili Hemingwaya, ali i nešto što je, u usporedbi s pažnjom koju dobija roman,

pretjerano zanemareno. Kako bi se takva situacija promijenila, barem u Hrvatskoj, Roman Simić, a sada i Bodrožić, pokrenuo je prije šest godina Festival europske kratke priče. Ono što je započelo kao projekt nekolicine književnih entuzijasta, u međuvremenu se pretvorilo u jedan od relevantnijih događaja zagrebačke, ali i hrvatske, kulturne scene, ponajprije zahvaljujući gostovanjima uglednih spisateljskih imena iz inozemstva. S druge strane, na festivalu europske kratke priče uvijek su i domaći autori imali dovoljno prostora za prezentaciju svojih radova, te upoznavanje s kolegama iz inozemstva.

Tradicija se nastavlja i ove godine od 03. do 06. lipnja, a festival će nekoliko dana boraviti i u Splitu. Tema ovogodišnjeg izdanja je "velika književnost na malim jezicima", u što se može ubrojiti i hrvatski. Namjera je bila pisce koji jako dobro pišu, ali na jezicima koji nisu najpopularniji, i koji se rjeđe prevode, predstaviti publici. Tako će tijekom festivala biti predstavljena, između ostalih, djela Baskijca Bernarda Atxaga, te Islanđanina Hallgrimura Helgasona čiji je roman «101 Reykjavik» iz 1996. godine doživio i uspješnu filmsku ekranizaciju s Victorijom Abril u glavnoj ulozi.

Osim predstavnika malih jezika, na festivalu će se naći i pisci iz malo većih kultura, poput one francuske, koju će predstavljati Regis Jauffret. Također, objavljena je i «Antologija francuske kratke priče», koju Marinko Koščec, zadužen za frankofiliju na ovom festivalu, opisuje kao mješavinu svega pomalo, odnosno, «prikaz raznolikosti francuskog književnog pejzaža». Naravno, gdje su Francuzi, daleko nisu ni njihovi najbliži staroeuropski saveznici Nijemci. Njihove boje ove godine predstavljati će mlada spisateljica Franziska Gerstenberg, koju Svjetlan Lacko Vidulić smješta u širi kontekst novih trendova u njemačkoj književnosti. Književne goste iz inozemsta zaokružuje dvojac Bernard McLaverty i DBC Pierre. Pierre je inače dobitnik nagrade Booker za svoj roman «Vernon God Little», dok je McLaverty poznat po ekranizacijama svojih romana «Cal» i «Lamb».

Naravno, Festival europske kratke priče, unatoč dovođenju mnogih stranih književnih zvijezda, ne zaboravlja one domaće, kao ni na one iz, kako se to danas voli reći, regije. Najviše se očekuje od gostovanja srbijanskog pisca s kanadskom adresom Davida Albaharija, a među domaćim ljudima od pera izdvajaju se dvije autorice, što je, kako kaže Stjepan Balent, «kuriozum», jer se radi o prvom takvom slučaju dvostrukog ženskog predstavljanja u šestogodišnjoj povijesti ovog festivala. Ta čast pripala je Olji Savičević Ivančević koja osim proze piše i poeziju, a veću pažnju na sebe je skrenula zbirkom "Nasmijati psa", te Mima Simić, autorica, ali i aktivistica čije je "Pustolovine Glorie Scott" prihvatila i publika i kritika.

U okviru Festivala europske kratke priče održati i dvije prevoditeljske radionice, i to s irskog i švedskog na Filozofskom fakultetu. Za sudionike je predviđeno i jedrenje oko Brača, u okviru splitske etape festivala, dok se obični puk može družiti s piscima na neformalnom otvorenju u nedjelju, kada će Senko Karuza, Zoran Ferić, Damir Miloš, Ivica Prtenjača i Robert Mlinarec demonstrirati svoje kuharske sposobnosti pod motom: «Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!»

(G.D.)

Pročitajte i ...
The Undiscovered Letter
Kovačević, Bagić i Srdarev na izložbi u New Yorku
Kratka priča na festivalu
David Albahari se grozi upotrebe pisaca u politici

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici