Dobar sajam u sjeni 'Gole istine'

12.12.2008. Print | Pošalji link

U Njemačkoj se događaju dva najvažnija književna sajma - Frankfurt i Leipzig.

I dok je prvi gigantska burza na kojoj se sklapaju izdavački poslovi, dogovaraju prijevodi i slave bestseleri, na drugom se izbjegava većina onoga što spada u književnu industriju te se pažnja obraća ponajviše na autore i samu književnost. U međuvremenu se takva dihotomija uspostavila i kod nas kada je riječ o zagrebačkom Interliberu i pulskom sajmu, čiji službeni naziv poetski ali i pomalo komplicirano glasi Sa(n)jam knjige u Istri. Ta manifestacija se i titulira kao Festival knjige i autora, što se tamo doista može primijetiti, jer u centru pažnje mnogobrojne i raznolike publike ponajviše su brojne promocije i javni razgovori s književnicima.

Usprkos svemu tome, najveća vijest 14. sajma knjiga u Puli bila je odluka direktorice Magdalene Vodopije da ove godine ukine Kiklopa za hit godine, jer ga je trebala osvojiti Nives Celzijus za autobiografsku «Golu istinu», što se u međuvremenu medijski napuhalo u pitanje života i smrti hrvatske kulture. S druge strane, hit godine je čisto statistička kategorija, a nagrađivati kapitalistički uspjeh u umjetničkom kontekstu samo je sebi proturječno. No, najveći problem u cijeloj priči je nesposobnost organizatora pulskog sajma, predvođenih Magdalenom Vodopijom, da jasno artikuliraju razloge zbog kojih nisu htjeli Kiklopa dati gospođi Drpić.

Kaos je bio toliko velik da nam je Magdalena Vodopija jučer dala intervju u kojem je pokušala objasniti svoju odluku, da bi ga nekoliko sati kasnije povukla, pozivajući se na stres, koji je, eto, rezultirao time da valjda nije bila svjesna što predstavlja dvadeset minuta odgovaranja na postavljena pitanja u upaljen mikrofon, dakle – intervju. Nedoraslost vodstva sajma da se nose sa situacijom koju su sami zakotrljali, pa onda panično počeli bježati kada se gruda pretvorila u lavinu, na kraju je rezultirala medijskim ignoriranjem jedne uspješno realizirane književne smotre, kao i time da se Nives Drpić može smatrati moralnom pobjednicom u ovom skandalu.

Glavna književna tema ove godine na Sa(n)jam knjige u Istri bili su literarni nomadi, a taj program osmislio je mladi teoretičar Srećko Horvat, koji je bio zadužen i za pozivanje odgovarajućih gostiju. Među njima su bili ruski Filozof Mihail Riklin, škotski pjesnik Kenneth White, ali i njemački teoretičar Michael Haerter, koji je o nomadizmu u umjetnosti napisao neke od najzapaženijih eseja. Za Horvata je najvažnije što je tema koja se naoko čini hermetičnom izazvala veliki interes publike: «Nomadskim opsesijama smo se bavila dva dana u Galeriji Cvajner, a da je teorija na neki način postala seksi pokazuje i to što se u raspravu uključila i publika, i to predvođena Darkom Rundekom.»

Kroz tu raspravu se i utvrdilo kako je danas tema nomadizma itekako aktualna, naročito u svjetlu rigoroznih emigracijskih politika zapadnih država, pa Srećko Horvat najavljuje i daljnju suradnju sa Sa(n)jam knjige, u kojem mu se najviše sviđa izostanak vašarske atmosfere koja je prisutna na Interliberu, kao i odnos poštovanja prema knjizi koji se osjeća u Puli.

Četrnaesto izdanje pulskog sajma pohodila je i spisateljica Daša Drndić, čiji je roman «Sonnenschein» prošle godine dobio Kiklopa za prozu godine. Drndić je dugogodišnja posjetiteljica ove manifestacije, koja ovogodišnjem izdanju daje dobre ocjene: «Sajam je trajao kraće, što je dobro, jer je atmosfera bila smirenija i nije bilo bombastičnosti.»

O konceptu samog pulskog sajma, koji se uvijek postavljao elitistički kada je riječ o književnosti, pa tako prije nekoliko godina Vedrana Rudan i tada iznimno popularna Arijana Čulina nisu bile pozvane kada je tema bila o ženama na književnoj sceni, Daša Drndić misli sve najbolje: «Elitizam je potreban ako želimo kulturu. Što je loše u elitizmu? Spisateljska struka se mora nekako zaštiti, a svi vidimo kako se vrijednosti danas devalviraju na svim područjima. Ja inače nemam ništa protiv chick lita, ali kod nas ima i chick shita.»

U istu kategoriju za Drndić spada i Nives Drpić, no ta čitava medijska halabuka se nije mogla primijetiti na razgovorima s autorima koji su u Puli gostovali, iako publike nikome nije nedostajalo. Jedna od književnica koja je govorila pred popunjenom Koncertnom dvoranom Doma hrvatskim branitelja, gdje je sajam smješten, jest i u nas nedovoljno poznata Sarajka s pariškom adresom Jasna Šamić. Ona je ujedno i jedna od najvećih stručnjaka za Orijent na prostoru Balkana, s doktoratom sa Sorbone, a osim pisanja bavi se i snimanjem dokumentarnih filmova. Šamić je predstavljala najnoviji roman «Carstvo sjenki», ali se osvrnula i na svoj javni angažman. On je doveo do toga da je Jasna Šamić, koja predaju na fakultetu u Strasbourgu, danas većinom ignorirana u svojoj domovini, od Bošnjaka proglašena izdajnicom, a od Srba islamskom fundamentalisticom. No, u Puli je ipak uspjela naći svoju publiku, što je svakako pohvalno, jer ova književnica i intelektualka zaslužuje veći prostor u regionalnoj kulturi nego što ga trenutno dobiva.

Osim književnih zbivanja na sajmu je upriličena i izložba najzanimljivijih ilustracija Mirka Ilića kojoj je i on prisustvovao, a još zanimljiviji događaj bila je hrvatska premijera «Turneje», najnovijeg filma Gorana Markovića. Sa svojom temom lutanja skupine glumaca u ratom razorenoj Bosni i Hercegovini Markovićev film se odlično uklopio i u temu nomadizma, a redatelja i glumce publika je ispratila dugim pljeskom nakon projekcije u Kinu Valli. Ovog redatelja za Pulu veže višedesetljetni, ali i ambivalentan odnos: «Sjećam se kada sam ovdje imao svoj prvi film, koji nije dobio ni jednu nagradu, a bio je vrlo popularan i kod publike i kod kritike, kao i na međunarodnim festivalima. Tada sam mrzio Pulu i mislio da je ovo mjesto nepravedno prema meni.»

Naravno, od tada je Marković dobio dvije Zlatne arene, a njegovi filmovi na desetke, pa su i te rane iz mladosti zaliječene. Na dodjeli Kiklopa, nagrade čije glasačko tijelo čini više stotina ljudi iz svih dijelova književne struke, nagradu za prozu godine dobio je Mirko Kovač za «Grad u zrcalu», dok je najboljom pjesničkom zbirkom proglašena ona Olje Savičević-Ivančević. Urednik godine je Roman Simić iz Profila, a Kiklopa za prijevod glasači su dodijelili Mati Marasu.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
SOS za Sa(n)jam knjige u Istri
Stojsavljević u 'Puli', o gradu i ljudima
Vladimir Stojsavljević Vaki objavio roman 'Pula'
Književnost - godišnji pregled 2008.
Sve u sajmu knjiga u Puli
U istri ponovo Sa(n)jam knjige

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici