Kakva je budućnost knjige u digitalnom dobu?

02.04.2009. Print | Pošalji link

U Gutenbergovoj galaksiji živimo već nekoliko stotina godina, preciznije od 1439. godine, kada je dotični izmislio tisak.

Johaness Gutenberg je svoju inovaciju odmah i društveno obilježio za cijelu povijest, najprije tiskajući Bibliju. Riječ Božja, smatralo se tada, u knjizi je sačuvana za cijelu vječnost, pa su onda i knjige postale riznice znanja, u kojima se nalazi sve što su ljudi postigli i otkrili. Simboličnu snagu ovog predmeta, knjige, koja je zapravo tek snop uvezanih papira, povećalo je i povezivanje s umjetnošću. Prvi roman je, doduše, zakasnio malo više od jednog stoljeća u odnosu na tisak, jer su se prvih četiristo primjeraka «Dona Quijotea» pojavili tek 1605. godine, no skoro pa neraskidiva veza između knjige i književnosti je ustanovljena.

Danas pak živimo u digitalnom dobu, u kojemu se nagovještava temeljna promjena knjige kao medija, iako je za sada riječ o donekle rubnim fenomenima. No, kao što prije desetak godina nitko nije imao mobitel, a sada svi imaju i više od jednoga, knjige će, čini se, u bliskoj budućnosti doživjeti značajne promjene i to na nekoliko razina. Time se bavi i Ognjen Strpić, urednik u izdavačkoj kući Jesenski & Turk, koji je nedavno u Booksi održao predavanje na temu «Budućnost knjige u digitalnom dobu». Strpić je pokrio nekoliko aktualnih tema, no za početak je potrebno istaknuti terminološke nesporazume koje sa sobom povlači pojam 'knjiga': «Mi smo imamo mali jezični problem na tom području. U knjigama se ne objavljuje samo književnost, što je trivijalna činjenica, no nedavno smo na sajmu knjiga u Istri mogli vidjeti da mnogi to nisu prihvatili. Književnost je tek jedan mali dio udjela u sveukupnom sadržaju knjiga.» 

Bez obzira na sve to, današnji čitatelji knjiga, ali i oni koji ih proizvode, primjećuju kako im se navike mijenjaju, te da ih sve više privlače novi, digitalni mediji i njihove mogućnosti. No, utjecaji iz prošlosti se i dalje mogu prepoznati, kaže Strpić: «Ploče od 78 okretaja su proizvele format pop-pjesme do tri minute. On je danas još živ, ali kontejner u kojem je nastao više nije bitan. Tako se i književnost oslobodila tiranije fizičke knjige.» Klasična knjiga, dakle uvezani skup papira, danas je u procesu nestajanja. Promijenile su se i navike čitatelja, kao i njihov pristup čitanju i književnom stvaranju: «Danas imamo stotine tisuća naslova koji su u ravnopravnoj konkurenciji. Kada pogledamo izvještaje prodaje online knjižara, koje su oslobođene ograničenja fizičkog prostora, jedan Harry Potter čini vrlo mali postotak prometa. Najveći dio, čak osamdeset posto, čine knjige koje se prodaju u pet primjeraka!»

Novo doba ima svoje medije, a knjiga nije jedan od favorita. Digitalizacija i širenje Interneta učinili su informacije dostupne svima, uz tu začkoljicu da ih prvo uopće trebamo pronaći na world wide webu, dok se nekada ranije sve moglo naći u nekoliko svezaka enciklopedije. Ognjen Strpić zato odmjerava dobre i loše strane nezaustavljivog napretka: «Novine su prve na listi za odstrel i to je sada sasvim jasno. Šteta je što ćemo imati manje dobrih novina. Dobro je pak da će svako biti u mogućnosti tiskati i distribuirati što i kada želi.»

Ipak, digitalizacija knjige ne podrazumijeva i demokratizaciju znanja, upozorava Strpić. Ona ponajviše omogućava jedan novi pristup i ekonomskoj strani knjižarskog i književnog posla, čiji je najpoznatiji primjer Amazon. Ova online knjižara nalazi se na granici dobre knjižarske prošlosti i, možda, još bolje budućnosti. Amazon i njegov pokretač Jeff Bezos odlučili su otići i korak dalje u digitalizaciji pisanoga, te su nakon godina razvoja u veljači predstavili svoj elektronički čitač Kindle, dakle uređaj koji sadrži tisuće književnih tekstova i sučelje na kojem se oni mogu čitati. On se, naravno, još uvijek ne može nabaviti kod nas, a Ognjen Strpić mu predviđa lijepu komercijalnu budućnost, iako ima i određene zadrške: «Ti čitači su važni kao tehnologija transporta i konzumacije. No, oni sada funkcioniraju kao zamjenski kontejner u kojeg možemo staviti mnogo tekstova. No, ti tekstovi su i dalje sadržaj knjiga. Dakle, Kindle za čitatelja ne donosi ništa revolucionarno.»

No, ako se već ne može očekivati od korporativnog Amazona da bude revolucionaran, tu je poznato sveučilište MIT. Na njemu  je donesena odluka o pohranjivanju svih radova u digitalnom formatu na Internetu, što najavljuje potpuno osamostaljivanje sadržaja u odnosu na materijalni predmet knjige. Još važnije, MIT će ovako učiniti i velike korake u transparentnosti akademskog znanja i istraživanja.

Ognjen Strpić ističe još i pozitivan primjer Google Books, na kojem se može naći sedam milijuna skeniranih knjiga, od kojih su dva besplatno dostupan svima. Ovaj servis također nudi i pretraživanje po ključnim riječima, pa tako možete u sekundi naći sve što je, primjerice, Žižek ikada napisao o Izraelu. Na kraju se cijele priče može već predvidjeti polagano izumiranje knjige kao predmeta masovne upotrebe, ali ne i književnosti same, a čitanje se odvaja od papira i tiska. To je vrli novi svijet digitalne budućnosti.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Srećko Horvat voli (i) kroz znakove
Srećko Horvat objavio još jednu knjigu
Subversive film festival posvećen Kini
Kina u fokusu Subversive Film Festivala
Nisi student shopping malla!
Melodije novca i Primorca: Dežulović i Lucić podržali studente Filozofskog
Umjetnost (i) politika na Muzičkom Biennalu
Muzički Biennale Zagreb 2009.
Umire li knjiga kao takva?
Sve o medernizmu u praksi

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici