'Kvartovska spika' Novog Zagreba

07.09.2009. Print | Pošalji link

«Novi Zagreb danas i nije više tako nov», zaključuje na početku svoje kulturno-antropološke studije «Kvartovska spika» Valentina Gulin-Zrnić, znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Autorica podsjeća da Novi Zagreb postoji već pola stoljeća, u kojih su mnoge generacije u njemu odrasle, neke su se i rodile, a neke pak ostarjele. 

Što Novi Zagreb predstavlja za stotinjak tisuća ljudi koji u njemu žive, kako su se formirali i mijenjali identiteti njegovih stanovnika, kao i običaji življenja, pitanja su koja Gulin-Zrnić postavlja u svojoj studiji, koju je ukoričio Jesenski & Turk u suradnji sa spomenutim institutom. Podnaslov «Kvartovske spike» glasi «značenje grada i lokalizmi u Novom Zagrebu», otkriva da se ova knjiga ponajviše bavi narativima i svakodnevnim praksama koje su s vremenom oformile specifično novozagrebačko iskustvo življenja.

I dok se može činiti da su kulturno-antropološki okviri koja autorica studije postavlja pomalo teorijski suhoparni, čitanje «Kvartovske spike» zapravo je zanimljivo i onima koji o Novom Zagrebu ne znaju ništa iz prve ruke, kao i samim njegovim stanovnicima. Obje skupine imaju priliku otkriti kako je ovaj veliki urbanistički pothvat uopće pokrenut, kako je izgledalo prvotno masovno naseljavanje stanovnika, te stvaranje kvartovskih identiteta. Gulin-Zrnić također napominje kako su se mnoge stvari u Novom Zagrebu promijenile tijekom vremena, te da se u medijima i dalje zna baratati zastarjelim metaforama, poput one o velikoj spavaonici kao jedinoj funkciji tog dijela glavnog grada Hrvatske: «Zanimljivo je da ljudi često priču započinju s konstatacijom da je njihovo naselje spavaonica, no kroz dva sata razgovora se takav stav dekonstruira. Ukoliko na kraju i dalje smatraju da je spavaonica, većinom im to odgovara. Nedostatak sadržaja u Novom Zagrebu više nije tako problematičan, jer se on popunio u trgovačkom, servisnom, ugostiteljskom, pa i kulturnom smislu. Medijski se ta metafora perpetuira, iako je realnost drukčija, a i neki drugi dijelovi grada bi više zaslužili taj opis.»

Valentina Gulin-Zrnić krenula je istraživati kvalitativnom metodologijom, vodeći duge intervjue sa stanovnicima i starosjediocima Novog Zagreba. Često se znalo dogoditi da tijekom tog razgovora ljudi osvijeste nove spoznaje o svojem odnosu prema naselju u kojem žive, a naravno, znalo se spominjati i dobra stara vremena. I sama je novozagrebački domorodac, ali je tek baveći se ovom studijom shvatila da je taj dio grada vrlo brzo nastao. Masovno naseljavanje omogućilo je i ljudima da se po dolasku u Zagreb ne osjećaju toliko diskriminirano kao takozvani dotepenci, jer su u Novom Zagrebu svi bili došljaci. Stvoreni su tada i čvrsti dobrosusjedski odnosi, kakvih danas nažalost više nema. U polustoljetnoj povijesti ovog dijela grada se dogodio i znakovit obrat u odnosu na to tko je domaći a tko došljak, otkriva Gulin-Zrnić: «Kada se devedesetih mijenjala demografska struktura, ponajviše zbog rata, prvi stanovnici Novog Zagreba se počinju smatrati starosjediocima.»

Još jedna od pogrešnih pretpostavki koje pobija «Kvartovska spika» jest i uvriježeno mišljenje kako su takvi građevinsko-urbanistički pothvati tipično komunistički. Autorica napominje da su korijeni temeljitijeg promišljanja gradskog života nastali unutar arhitekture, na velikim kongresima dvadesetih godina prošlog stoljeća. Konkretni primjeri planske gradnje i naseljavanja ljudi mogu se tako naći ne samo u zemljama iza tadašnje Željezne zavjese, nego i u Brazilu, čiji su glavni grad osmislili urbanist Lucio Costa i arhitekt Oscar Niemeyer, kao i u Velikoj Britaniji, poput gradića Milton Keynes. Njegova je funkcija pri osnivanju 1967. godine bila da omogući iseljavanje iz prenapučenog Londona, te danas u njemu živi oko 250 tisuća stanovnika. 

Kada je riječ o nastanku Novog Zagreba, Valentinu Gulin-Zrnić iznenadila je činjenica da se o tome nije puno pisalo, pa se bacila na istraživanje urbanističkih spisa i novinske građe. U isto vrijeme, dakle pedesetih godina prošlog stoljeća, započeta je izgradnja Novog Beograda, pa je i konkurencija između dva grada poticala njihov razvoj. U cijeloj priči se izdvajaju dvije ključne osobe: «Onaj kome se pripisuje slavna rečenica o širenju Zagreba preko Save je Josip Broz Tito. Druga važna osoba je tadašnji vizionarski gradonačelnik Većeslav Holjevac. U konkretnom smislu, ključan moment je bilo prebacivanje Velesajma iz Savske ulice u Novi Zagreb, jer je za njega morala biti izgrađena i pripadajuća infrastruktura.»

Bez obzira na sve urbanističke i političke planove, «Kvartovska spika» pokazuje da su u priči o jednom gradu, ili njegovom dijelu, uvijek najvažniji ljudi. Mnogi stanovnici Novog Zagreba su se počeli s njime identificirati, i to većinom na kvartovskoj razini, što je dovelo i do danas legendarnih sukoba, kaže autorica: «Pri samom doseljenju ljudi ne bi osjećali povezanost, no odrastanjem se stvara osjećaj i veza s kvartom. Kvartovske tuče su pak dio svih priča, to je već mit.»

Takvim temama, poput odrastanja, društvenih mreža, socijalnih rituala kao što je boćanje, bavi se najveći dio «Kvartovske spike», opisujući nastanak društveno-kulturne konstrukcije Novog Zagreba. S vremenom se počeo formirati i «duh Novog Zagreba», kako ga naziva Gulin-Zrnić, koji još uvijek nije do kraja definiran, no snažno ga se povezuje s nastankom Novog vala. Što se sljedećih pola stoljeća Novog Zagreba tiče, etnologinja ističe da je najveći izazov oživjeti prostor oko rijeke Save, no i da izgradnja nikada i nije prestala, navodeći primjer platoa kod Inine zgrade, na kojem su sada Avenue Mall i Muzej suvremene umjetnosti. 

S obzirom da se ova autorica među prvima odlučila pozabaviti Novim Zagrebom na znanstveno-teorijski način, «Kvartovska spika» Valentine Gulin-Zrnić trebala bi biti tek jedno od mnogih djela koje otkrivaju raznolike identitete Zagreba i njegovih dijelova. Kao građa za neku drugu studiju nudi se, primjerice, u međuvremenu obimom i kvalitetom primjetan književni opus inspiriran Novim Zagrebom, od Pavla Pavličića preko Ede Popovića pa sve do najsvježije Maše Kolanović. Na TV-u pak možemo pratiti krimi-seriju «Mamutica», smještenu u jednoj od najvećih i najpoznatijih novozagrebačkih zgrada. Novi Zagreb u svakom slučaju odavno više nije novi, a još će se pokazati što će konačno postati.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
'Kvartovska spika' za one koji znaju sve i koji ne znaju ništa o Novom Zagrebu

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici