Glavna atrakcija 32. Interlibera - 'kupi knjigu - dobij auto'

06.11.2009. Print | Pošalji link

«Mozaik knjiga će imati svoju nagradu pod motom 'kupi knjigu – dobij auto'. Nude Opel Corsu. dakle, posjetitelji koji će na štandu Mozaika kupiti knjigu bit će u šansi da dobe nagradu, a to znači da dobe automobil Opel Corsa.»

Tako Jakša Depolo, voditelj projekta Interliber unutar Zagrebačkog velesajma, najavljuje jedan od ovogodišnjih vrhunaca dotične manifestacije. «Kupi knjigu, dobij auto» pomalo je perverzan marketinški trik, koji jasno pokazuje kakav je status knjige kao kulturnog dobra na tom konkretnom sajmu knjiga.

Interliber se svake godine hvali novim rekordima u broju svega, posjetitelja, izlagača, pa i zauzete površine, te je u 2008. godini bilo 247 izlagača iz 12 zemalja, rasprostranjenih na 15 500 metara kvadratnih Paviljona 5 i 6 Zagrebačkog velesajma. U 2009. je sve još veće, kaže Depolo: «Imamo 290 izlagača, iz devet zemalja, na 16 700 metara kvadratnih. Uložen je veliki trud, sajam je bolji nego ikada, i kod nas imamo iz Hrvatske sve izdavače koji nešto znače.»

Uzimajući u obzir da je Interliber prvenstveno komercijalni događaj, uspješnost se u konačnici mjeri prihodima, a kriterij za «izdavače koji nešto znače» jest novac. Kao i uvijek, svi veliki izdavači, poput VBZ-a, Profila i Algoritma, pa i Mozaika koji nekom sretniku nudi automobil, prisutni su, no oni koji se nakladničkim poslom ne bave isključivo iz komercijalnih razloga nisu oduševljeni takvim pristupom. Jedan od njih je i Branko Čegec iz Meandra, a za Interliber kaže da je to jedna velika tržnica: «Sajam je konceptualno zastario i nije se bitno mijenjao od svojih početaka. Dok se u javnosti ne stvori slika da se Interliber treba mijenjati, on se sam od sebe neće promijeniti. To jest mjesto na koje dolaze ljudi koji žele povoljnije kupiti knjige, ali ima i mnogo učenika koje dovode profesori, pa se i stvara privid kako je mnogo ljudi zainteresirano za knjige.» Meandar će ipak i ove godine biti prisutan na sajmu, ali će drukčije koncipirati svoj nastup. Pojedinačne književne promocije, smatra Čegec, u kaotičnoj atmosferi i konstantnom kolanju ljudi nemaju smisla, jer prolaze neprimijećeno. Zato će sve svoje autore Meandar okupiti na takozvanoj velikoj pozornici, u stilu Band Aida i u nadi kako će onda posjetitelji možda i obratiti pažnju.

No, osim opće atmosfere u kojoj se preko štandova s knjigama širi miris pečenih kobasica i piva, manjim izdavačima je problematična i cijena prostora. Na vrlo jasno postavljeno pitanje «Koliko košta prostor na sajmu?», Jakša Depolo daje odgovor koji zahtjeva veliku pažnju i koncentraciju: «Znate, to je već, imamo mi u kompjuterima u jednoj šabloni, i to uopće nije problem. Mi inače, sajam naš, Interliber, je najpogodniji, najjeftiniji sajam u odnosu na sve naše sajmove. Trideset posto popusta postoji za neuređeni prostor. Cijena našeg sajma, da bi izašli u susret našim izlagačima, da bi sajam bio odličan, dobar, mi smo čak napravili i to da smo po cijeni izlaganja apsolutno najjeftiniji sajam za izlagače.»

Depolo odgovor nije dao, ali vjerujemo da se on ipak krije u kompjutoru Zagrebačkog velesajma. Stoga smo isto pitanje postavili i Branku Čegecu, čovjeku koji prostor plaća: «Goli beton košta 10 000 kuna. Pored toga, mora se platiti i oprema štanda. Mi smo uvijek na granici toga hoće li nam se to isplatiti ili ne, a zadnjih godina smo se nekako pokrivali. Naša je logika bila prodati po povoljnijoj cijeni izdanja koja nam sjede u skladištu, ali to znači i da se mora prodati jako puno knjiga.»

S druge strane, treba napomenuti da je Interliber jedan od rijetkih velikih književnih sajmova u regiji, pa i šire, koji ne naplaćuje ulaz. To znači da se organizatori ne mogu osloniti na taj način financiranja, koji je uobičajen i na sajmovima knjiga u Beogradu i Sarajevu. Naravno, postoji i druga strana druge strane, što je valjda onda treća, a to je da su i spomenuti sajmovi, unatoč naplaćivanju, uvijek puni posjetitelja, a i humanije postavljeni prema književnosti. Branko Čegec smatra da se Interliber i može i treba pozicionirati, pa i organizirati drukčije.

Također, ove godine na sajmu svoj samostalni štand neće imati mali, ali zanimljivi nakladnik poput Sandorfa, čije je najnovije izdanje roman Damira Karakaša, a preveli su i odličnu «Intelektualnu biografiju Hannah Arendt». Ivan Sršen iz Sandorfa također napominje da su mali izdavači većinom smještaju u ne toliko posjećen Paviljon 6, a cijena izlagačkog prostora je ista. Iako, po kriteriju organizatora, ne spadaju u «izdavače koji nešto znače», takvi, takozvani mali nakladnici, obogaćuju književnu ponudu na nezamjenjiv način. No zato bi Interliber trebao nešto promijeniti u svojem načinu rada, i odlučiti što zapravo želi biti. Učmala masovna manifestacija bez koncepta i vizije, čijim je organizatorima svejedno poklanjaju li auto za kupljenu knjigu, ili knjigu za kupljeni auto.

U svakom slučaju, 32. Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila, kako glasi službeni naziv,  ove godine održava se od 11. do 15. studenog, a očekuju se i – kako se to lijepo kaže - zanimljivi inozemni gosti. Primjerice, bit će tu britanski povjesničar Guy Walters, autor  uzbudljive knjige o tome tko je i zašto pomagao bijeg nacista nakon Drugog svjetskog rata. Osim njega vrijedi spomenuti i dolazak cijenjenog austrijskog pisca Josefa Winklera, dobitnika svi relevantnih književnih nagrada na njemačkom govornom području, a koji je, kao i većina velikih austrijskih umjetnika, prilično nevoljen u vlastitoj domovini. Naravno, već standardno će tijekom sajma VBZ iskeširati 100 000 kuna, minus porez, za najbolji neobjavljeni roman, a bilo bi lijepo da konačno bude riječ o djelu kojega će se publika sjećati dulje od prigodnih tjedan dana. Recesija je u nečemu ipak pogodila ovogodišnji sajam, a to je izostanak zemlje-gosta. Naime, Bugarska je u zadnji čas otkazala svoj nastup jer za njega - nemaju novaca.

Kako se baš danas Borislav Škegro ponovo prošetao Markovim trgom, i to kao mogući kandidat za ministra gospodarstva, treba podsjetiti da je dotični kao ministar financija 1998. uveo i PDV na knjige, što je dovelo do 54-postotnog pada prodaje u prvom mjesecu primjene te odluke. Nema sumnje da se Škegro vraća u politiku u pravi čas za spas knjige i hrvatskog izdavaštva.

(G.D.)

Pročitajte i ...
Književnost - godišnji pregled 2008.

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici