Exit Europe u potrazi za novim geografijama kulture

11.11.2009. Print | Pošalji link

I dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida, zemlje bivšeg istočnog bloka Europsku Uniju vide kao izlaz iz procesa tranzicije.

Pritom još uvijek postoji pogrešna predodžba kako priključivanje Uniji znači i ulaz u stabilan i zacementiran politički sustav. No, politički procesi u njoj su još uvijek izrazito dinamični i podložni promjenama. Jedna od njih odnosi se i na kulturu. Naime, Unija sve donedavno nije imala zajedničku kulturnu politiku, nego je to područje većim dijelom bilo prepušteno pojedinačnim nacionalnim vladama. No, u posljednje vrijeme se pojavljuju inicijative za zajedničkim europskim kulturnim projektima, što je, naravno, prilika koju trebaju iskoristiti i zemlje u tranziciji.

Upravo zbog toga, Savez za nezavisnu kulturu i mlade te mreže Clubture i Culture Action Europe ovih dana u Zagrebu organiziraju konferenciju "Exit Europe – nove geografije kulture". Ona je usredotočena ne nove procese u europskoj kulturnoj politici, ali prvenstveno iz perspektive regije koja obuhvaća države nastale raspadom bivše Jugoslavije. U ime organizatora, Tomislav Medak objašnjava kako je naziv konferencije namjerno višeznačan: "Ako se Europska unija činila nekom izlaznom strategijom za tranzicijska društva, sada se taj izlazak čini problemom, jer je sâma Unija u stanju previranja, pa je i konačno stanje dinamično, čime se otvara nekoliko razina problema koje želimo razmotriti ovom konferencijom".

Ti problemi se, između ostalog, odnose i na kulturne projekte iz naše regije, kojima je Unija dosad uglavnom pristupala "izvana". Emina Višnić iz Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade smatra da je to pristup koji svakako treba promijeniti. Naime, "čak i kad su se kreirale neke međunarodne politike i konkretni programi za ovu regiju, oni su kreirani ili prema nekom općem dojmu izvana ili su inicijative dolazile od nekih drugih europskih igrača".

Promjena tog odnosa između Unije i regije pritom nije nešto za što, prema Tomislavu Medaku, odgovornost trebaju preuzeti obje strane u tom procesu. Jer, "Europska unija nije pasivno stanje u kojem se akteri prilagođavaju nekom diktatu, nego je i prostor utjecaja i djelovanja, čime se otvaraju mogućnosti za nezavisne aktere da razbiju dominaciju institucionalnog okvira u kulturnim politikama".

U tom smislu, kako kaže Emina Višnić, konferencija "Exit Europe" predstavlja svojevrstan presedan, jer je riječ o "prvom okupljanju organizacija u regiji koje žele iz perspektive svakodnevnog života u kulturi dati svoj glas, izraziti koji su pravi problemi i potrebe te što europske i nacionalne politike trebaju napraviti kako bi došle do bolje dinamizacije kulture i veće kulturne raznolikosti".

Najveći dio programa konferencije, koja se održava od 12. do 15. studenog, predstavljaju panel diskusije i info sesije u Društvenom centru Kino Mosor u Zvonimirovoj. One su, naravno, prvenstveno namijenjene sâmim akterima nezavisne kulturne scene, pa su zbog toga priređivači odlučili organizirati i tri predavanja, koja bi trebala biti intrigantna i široj javnosti. Prva gošća bit će 12. studenog Dubravka Ugrešić, koja će govoriti o "opasnim vezama" ideologije i književnosti, s naglaskom na tezi kako integracija ne otvara nužno prostor pamćenja, nego i prostor zaborava. Dan kasnije njemački će novinar i teoretičar Mark Terkessidis govoriti o pitanjima mobilnosti, prevođenja i kartografije u suvremenoj kulturnoj praksi, i to uz znakovit podnaslov predavanja "Čemu toliko priče?". Naposljetku, 14. studenog će novosadski redatelj Želimir Žilnik uživo s Mimom Simić razgovarati o svom recentnom filmskom stvaralaštvu, u čijem je središtu pozornosti pitanje odnosa balkanskih društava prema čvršćoj kontroli europskih granica.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
EXIT EUROPE - Nove geografije kulture

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici