Tomislav Čadež - liječeni katolik

26.09.2007. Print | Pošalji link

Nekada su pjesnici bili čuđenje u svijetu, ili barem u Hrvatskoj, a danas su baš oni ti koji izazivaju čuđenje samim svojim postojanjem.

U vremenu postpostmodernizma i Paola Coelha, poezija više nije nešto na što se obraća pažnja kao što je to znalo biti u prošlosti. Rijetko će se lomiti kritičarska koplja oko, primjerice, novog poetskog pokreta, kakav je bio nadrealizam ili pak lamentirati nad hrvatskim kašnjenjem za najnovijim trendovima u svjetskoj poeziji, jer se danas manje-više ne zna ni kakvi su trendovi, te postoje li uopće, a ni kasni li domaća lirika za njima. Također, teško je danas zamisliti situaciju u kojoj je neizbježan dio udvaranja i recitiranje poezije, po mogućnosti Prevertove, kada je za ljubav, to jest seks, dovoljan pristup internetu.

Nadalje, može se primjetiti kako je najveću medijsku pažnju ove godine, pored svih živih hrvatskih pjesnika, izazvao jedan pokojni. Naime, ime Vladimira Vidrića bilo je ove godine često zazivano, ali ne zbog njegovih zlaćanih zujećih pčela, nego zbog činjenice da se kuća u kojoj je obitavao treba pretvoriti u luksuzni kompleks privatnih stanova.

U takvoj situaciji, pisati poeziju i još je uspjeti objaviti čini se pomalo donkihotovskim pothvatom, što ipak nije spriječilo Tomislava Čadeža i njegovog izdavača Duriex da tržištu ponude zbirku pjesama «lijecenikatolik.hr». Čadež je trenutno zaposlen u masovnom publicističkom pogonu EPH, gdje ponajviše radi kao kazališni kritičar Jutarnjeg lista. No, svoju književnu karijeru započeo je kao pjesnik, a tako ju želi i završiti, iako se rado prisjeća nekih etapa svoje novinarske karijere, naročito rada u teen mjesečniku OK!, u čijem je foto-stripu imao jedno od svojih prvih javnih eksponiranja.

Kada je u pitanju trenutno stanje u hrvatskoj poeziji, Čadež nema baš previše lijepih riječi za svoje kolege, nazivajući ih «slabim, dosadnim i pretencioznim.»

Cilj Tomislava Čadeža jest, dakle, biti sve samo ne «dosadan i pretenciozan». Zato navodi kako je za dobru književnost, ili barem onu vrstu kojom se on bavi, potrebno bez zadrške živjeti život, a ne pozirati i imitirati: «Hrvatski pisci se svi jako voze na Raymondu Carveru. Ma kakav Carver i oni! Carver je imao život koji je proživio u svojim pričama, i njegova vještina nije artificijelna. Pisac se treba baciti u život i usput pokupiti sve čičke, a ostati relativno sposoban.»

Čitanje zbirke «lijecenikatolik.hr» pokazuje kako se od Čadeža doista može očekivati da se pozabavi s mnogim čičcima koje je pokupio u dosadašnjem životu, od sudjelovanja u Domovinskom ratu, do neriješenih odnosa s ocem ili pijanki s prijateljima. Na stotinjak stranica ove knjige može se naći svojevrsna pjesnikova autobigrafija, koja je u skladu s njegovom životnom carpe diem filozofijom. Kada je riječ o tome zašto je izabrao poeziju kao književnu vrstu unutar koje će stvarati, Čadež ništa ne mistificira, svodeći sve na «perverzno povećanu sposobnost izražavanja», koja nastaje evolucijski.

S druge strane, on ima sistem pisanja, koji funkcionira tako da poeziji pristupa u, kako on to naziva, modulima od deset pjesama. Naravno, to ne znači da automatski svaka pjesma preživljava, jer kako Čadež piše na laptopu, mnogo toga biva izbrisano odmah nakon što bude napisano. Svoje pjesme pak dijeli u tri skupine, a to su vinjete, reportažne pjesme i pjesme jedne rečenice. Ove potonje smatra najtežima, jer one u svojem nastajanju oduzimaju najviše vremena.

Posebno mjesto u zbirci «lijecenikatolik.hr» zauzima ciklus pjesama naslovljen «Kroatističke studije», u kojima se Čadež bavi raznim hrvatskim gradovima i gradićima. Većina njih kod njega izaziva snažan kritički refleks, što ima veze i s time da je u većini njih došljak, koji sa sobom iz svakog od tih mjesta nosi određene slike.

Što se tiče reakcija na «lijecenikatolik.hr», Čadež ih dijeli u dvije skupine, a to su oni koji knjigu mrze i oni koji je razumiju. Ovi potonji znaju nazvati u sred noći kako bi još jednom izrazili oduševljenje.

Kao profesionalni dugogodišnji kritičar, Tomislav Čadež pomalo maliciozno uživa u velikom komercijalnom uspjehu Hrvoja Šalkovića, s obzirom na to da trenutno proglašene književne veličine, većinom nastale iz FAK-a, ne cijeni baš previše. Naročito mu je smiješno njehivo ograđivanja kada je Šalković u pitanju, jer njihovu prozu ne smatra naročito boljom od njegovih romana, koje «kao da je pisao neki pametan dečko iz osmog razreda osnovne».

Uzimajući u obzir činjenicu da je Čadežov jezik uglavnom neobuzdan, ne čudi što je ljetos upao u pokušaj polemike s ravnateljicom Eurokaza, čije ovogodišnje izdanje posvećeno Titu nije izazvalo pretjerano oduševljenje ovog kazališnog kritičara. To je pak izazvalo filipiku Gordane Vnuk, koju Čadež naziva «mentalno nesposobnom» za posao kojim se bavi. Na takvoj kulturnoj sceni, on ne nailazi na mnogo srodnih duša ili umjetničke inspiracije, te se, kao što je čest slučaj među hrvatskim književnicima, okreće Miroslavu Krleži. No, razlika je u tome što Krležu vidi na jedan pomalo pomaknut način u odnosu na hrvatski kulturni mainstream, proglašavajući ga «alternativcem» i «punkerom», koji je «prekidao predstave u kazalištu, pisao eseje bolje od današnjih Žižekovih, a prodavao se kao Lana Biondić».

U svakom slučaju, «muška poezija» Tomislava Čadeža u sebi i dalje sadrži pobunu, kakvu ovaj autor iščitava u književnom i društvenom djelovanju mladoga Krleže. S druge strane, on je, htio ne htio, poznati kazališni kritičar, tako da je i njegova življena pobuna rezervirana tek za stranice zbirke poezije. Na svu sreću, «liječenikatolik.hr» nije samo mrtvo slovo na papiru, nego pokazatelj kako se i danas mogu pisati pjesme koje ostavljaju trag na čitatelju.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
'Gospodar Karlovca' - ritmizirani feljtoni Tomislava Čadeža
Tomislav Čadež - Gospodar Karlovca
Gordana Vnuk
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
Književnost - godišnji pregled 2007.
Ivo Sanader - pjesnik!
Muško nabijanje u poeziji Ive Sanadera
Tomislav Čadež

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici