Od lakoglazbenih hitova do Blata

13.11.2007. Print | Pošalji link

Žensko pismo u Hrvata, ili, bilo bi možda preciznije reći Hrvatica, dobilo je odnedavno još jednu predstavnicu.

Iako se još uvijek ni književni kritičari, a ni same književnice ne mogu dogovoriti oko toga što bi «žensko pismo» zapravo trebalo značiti i predstavljati, te tko ga piše, a tko ne, u pitanju je sintagma koja se često prišiva književnim djelima samo zato što su njihove autorice ženskoga roda. Jedna od njih, čiji je debitantski roman predstavljen na Interliberu, jest i Milana Vlaović, koja, doduše, neće, poput Ivane Sajko, prigovarati što je tako kategorizirana.

Vlaović je široj javnosti poznata kao supruga bivšeg nogometnog reprezentativca Gorana Vlaovića, autorica lakoglazbenih hitova Vesne Pisarović i Lane Jurčević, voditeljica u međuvremenu ukinute tv-emisije, te kolumnistica raznih ženskih časopisa. Ova renesansna žena također je i majka troje djece, kako se ističe u biografiji na kraju njezinog prvog romana, a slijedom toga Vlaović je, izgleda, sada i spisateljica.

Kada je riječ o novopokrenutoj biblioteci za žene 'Regina', izdavačke kuće VBZ, koju je započela baš Milana Vlaović s «Blatom», urednik Miljenko Jergović objašnjava kako mu nije namjera da ona postane ženski geto, nego je riječ «o biblioteci za tekstove koji su pisani iz ženskog kuta». Ako je suditi po riječima njezina urednika, «Blato» bi moglo biti «svašta, sve i ništa», a atmosferi književne nesigurnosti nije pomogla ni sajamska gužva, koja je uključivala i paralelnu promociju na štandu Školske knjige. Tamo se predstavljalo Dragutina Tadijanovića, i to na pomalo neuobičajen način: na velikom ekranu prikazivan je prilog HTV-a o preminulom bardu, a publika je sjedila i gledala ga. Prednost je ipak izborila Milana Vlaović, jer su njeno književno djelo barem predstavljali ljudi od krvi i mesa. Jergovića je sve to podsjetilo na «vašar, na kojem ne znamo što će se sljedeće dogoditi», te priznao kako «osjeća blagu tjeskobu».

Tjeskoba se pokazala kao proustovski kolačić, pa se Jergović prisjetio svojeg prvog kontakta s Vlaović, koja ga je zamolila da uzme njen rukopis na čitanje, nesigurna u njegovu literarnu vrijednost. Također, željela je znati je li «Blato» vrijedno objavljivanja bez obzira na njen celebrity status. Njen budući urednik je, kako kaže, uživao u onome što je imao priliku pročitati, te «Blato» opisao kao «finu, hermetičnu priču iz hrvatske provincije, gdje su glavni likovi žene». Za Milanu Vlaović, koja je rođena u Metkoviću, mala sredina nije ništa nepoznato. Ipak, autorica ne želi da se «Blato» povezuje direktno s njezinim zavičajem, iako u sebi sadrži više nego jasne reference na deltu Neretve, jer se «u ovom romanu bavim zakonitostima koje vladaju u malim sredinama, koje su svugdje iste».

Uzimajući u obzir njen dosadašnji javni angažman, postavilo se pitanje je li razmišljala objaviti svoj prvijenac pod pseudonimom, kako bi izbjegla negativne kritike, no Vlaović je spremna «primiti loše kritike, jer i to znači da je netko moje djelo pročitao». Svjestan činjenice da se na Vlaovićkin spisateljski angažman možda neće tako blagonaklono gledati u kulturnim krugovima, Miljenko Jergović je zato uputio svojevrsni apel svim potencijalnim čitateljima, da zanemare prijašnju karijeru autorice, kao i njezina urednika.

Kakva god bila buduća kritičarsko-tržišna sudbina «Blata», roman Milane Vlaović ipak se već u startu izdvaja od literarnih pothvata raznih Josipa Pavičić i Lana Biondić, i to po tome što se naglasak stavlja na samo djelo, a ne na prijašnju medijsku izloženost. Naravno, to bi za Vlaović mogao biti dvosjekli mač, jer ako se predstavlja kao ozbiljna spisateljica, onda će joj se tako i suditi. Krije li se u Milani Vlaović buduća, recimo, Marija Jurić Zagorka ili Slavenka Drakulić znat će se nakon njenih sljedećih romana, od kojih se ni jedan, ukoliko je autorica ozbiljna u svojim književnim ambicijama, ne bi smio zvati «Druga knjiga Milane Vlaović».

(G.D.)

Pročitajte i ...
Psihijatar Pavelić dobitnik VBZ-ove nagrade od 100.000 kuna
Dragan Pavelić dobitnik nagrade od 100.000 kuna
Transantlantic mail - Miljenko Jergović & Semezdin Mehmedinović
'Mnogopoštovanoj gospodi mravima' - posljednji intervju Miroslava Krleže
Naklada Ljevak objavila posljednji intervju Miroslava Krleže
Ivan Lovrenović, suvremeni kroničar Bosne, predstavio dvije knjige
Ivan Lovrenović objavio dvije knjige - 'Sedam dana po Bosni' i 'Katakombe u Varcaru'
Buick Riviera - Goran Rušinović
Zaključak tvrđinog simpozija: situacija za kulturu je loša!
Časopisi za kulturu kao tema 'Otvorenih prostora razlike'

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici