Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića

19.02.2008. Print | Pošalji link

Gabriele d'Annunzio kontroverzna je figura književne i političke povijesti.

Pisao je drame za veliku Saru Bernhardt, romane od kojih se nekoliko njih danas smatra klasicima, prvenstveno zbog kontroverznih tema i istančanog stila, a smatra ga se, politički gledano, prethodnikom talijanskog fašizma. U vrijeme između dva svjetska rata d'Annunzio je bio predvodnik umjetničke avangarde, na kojeg su se pozivali i dadaisti i futuristi.  U to vrijeme se i fašizam smatrao progresivnim pokretom, pa nije iznenađujuće kako se d'Annunzio povezuje s istim, što je djelomično opravdano, jer d'Annunzio jest inspirirao Mussolinija, ali su se u mnogočemu i razilazili. Gabriele d'Annunzio skončao je 1938. godine, u još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, a jedna od teorija o njegovoj smrti jest da ga je upravo Mussolini dao ubiti, jer ga je smatrao nepredvidljivim i opasnim suparnikom.

U Hrvatskoj je d'Annunzio ostao upamćen kao okupator Rijeke, kojom je vladao petnaest mjeseci nakon Prvog svjetskog rata, i to na način svojevrsnog političko-umjetničkog eksperimenta. O tom periodu riječke povijesti pisali su, primjerice, Viktor Car Emin i Nedjeljko Fabrio, a sada mu se, na posredan način, vraća i Boris Perić u svojem novom romanu «D'Annunzijev kod», u izdanju Naklade Ljevak. Riječ je o drugom dijelu još nedovršene trilogije «Krv», koju je započeo romanom «Vampir», no iako ova dva književna djela imaju neke sličnosti, poput nekih zajedničkih likova, mnogo toga ih i razdvaja.

Iako Gabriele d'Annunzio igra centralnu ulogu u cijeloj priči, a pri kraju romana se pojavljuje i kao lik, «D'Annunzijev kod» zapravo je priča o shizofreničaru Ivanu Biškupu. Ime glavnog lika još jedna je referenca na ovog talijanskog pisca, to jest doslovan prijevod na hrvatski naslova njegova romana «Giovanni Episcopo». Ipak, na sam stil Perićeva romana nije utjecao d'Annunzio, nego prvenstveno pisci koje je on prevodio s njemačkog na hrvatski, a to je u ovom slučaju Peter Handke i njegov «Strah golmana od jedanaesterca», o kojem je Perić napisao i svoj diplomski rad.

U današnjoj Rijeci nema puno tragova d'Annunzijeve pristutnosti, koja bi se, ako ništa drugo, mogla dobro turistički iskoristiti. Perić ima objašnjenje za takav odnos prema tom dijelu svoje povijesti, ali i naglašava da u Rijeci ima i nekih drugih, nepravedno zanemarenih, povijesno-umjetničkih atrakcija, kao što je strop u riječkom HNK, koji je oslikao Gustav Klimt, što, nažalost, i nije pretjerano poznata činjenica.

Jedna od poveznica između «Vampira», koji je u javnosti prvenstveno ali i pogrešno percipiran kao fantastičnim roman, i «D'Annunzijevog koda» jest i osnovna postavka glavnog lika koji se nalazi u ludnici. U prethodnom romanu to je bilo Vrapče, dok je u ovom za ključno mjesto radnje odabrana Psihijatrijska klinika na Rabu. «Određene teme, koje se događaju u ludnicama, nisu time ništa manje realne, jer i društvo je, u najmanju ruku, histerično. Metafora ludnice i metafora vampira su se u ovom romanu proširile na cijelu Europe» kaže Perić.

Naravno, jedna od stvari koje se odmah mogu primijetiti kada je riječ o «D'Annunzijevom kodu» jest sličnost njegovog naziva s jednim od najvećih globalnih bestselera ovog milenija, «Da Vincijevim kodom» Dana Browna. Ta dva štiva nemaju nekakve pretjerane sličnosti, osim u samom naslovu, što ističe i sam pisac, objašnjavajući kako se on počeo baviti dekodiranjem Rijeke mnogo prije nego se pojavio Brownov roman.

Osim pisanjem i prevođenjem, Boris Perić se odnedavno bavi i pokušajem oživljavanja nekad slavnog Književnog petka. Preuzeo je vođenje te dugovječne tribine, te podsjeća na gostovanja Sartrea i Grassa, te koliko je to sve nekada značilo za zagrebačku kulturnu scenu.

Što se tiče Perićevog novog romana, «D'Annunzijev kod» je dobrodošao književni dodatak otkrivanju uloge Gabrielea d'Annunzija u hrvatskoj povijesti, koja zasigurno nudi još mnogo materijala za istraživanje. Također, Perić je i inovativan pripovjedač, koji u hrvatsku književnost uvodi literarne postupke kakvi su se kod nas do sada rijetko mogli susresti, kao što je već spomenuti nevjerodostojni, odnosno shizofreni ich-pripovjedač. Zato i ne čudi kako je Perić kao ključ svojeg koda izabrao d'Annunzija, jer kako sam kaže, odnos prema njemu na ovim prostorima itekako sadrži shizofrene elemente.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Književnost - godišnji pregled 2008.
Pritajeni sentiment Ministarstva obrazovanja prema nacizmu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne želi da se uči o nacističkim zločinima
Književnost uživo
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Don Juan (pripovijeda sam o sebi) – Peter Handke
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Norbert Gstrein: Dobro je imati odmak od rigidnih očekivanja

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici