Izložba hrvatskog dizajna 0708 na Velesajmu

06.10.2008. Print | Pošalji link

Iako su pokrenute u svrhu afirmacije djelovanja Hrvatskog dizajnerskog društva kroz pregled godišnje produkcije njegovih članova, godišnje a zatim i bijenalne izložbe HDD-a do danas su svojim značenjem bitno nadišle tu svoju ulogu.

Od manifestacija s duljom tradicijom, poput ZGRAF-a, u početku ih je jedino razlikovala prisutnost produkt dizajna, ali već i tim iskorakom HDD-ove Izložbe hrvatskog dizajna pokazale su i svoj 'angažirani' karakter, ne ostajući samo u okvirima revijalnih pregleda produkcije.

Negdje na pola puta do aktualne Izložbe hrvatskog dizajna '0708' koja se otvara u Paviljonu 19 Velesajma, uvedena je i kategorija studentskih radova, čime se željelo svratiti pozornost i na ulogu dizajnerske edukacije. Zbog razine njihove kvalitete, taj je segment izložbe na ovogodišnjoj izložbi postao posve ravnopravan s onim profesionalnim. Bijenalni pregled dizajnerske produkcije iz 2007. i 2008. donosi i neke novosti. Uvedena je kategorija koncepta, kako bi se zasebno mogla prezentirati i sve veća prisutnost samoiniciranih dizajnerskih radova autorefleksivnog ili društveno kritičkog-sadržaja. U okvir izložbe po prvi put ulazi i moda, dok nova kategorija Dizajna vizualnih komunikacija od ove godine objedinjuje kategorije grafičkog dizajna i dizajna elektroničkih medija.

Da ovo dvoje čini najveći dio pregleda dvogodišnje produkcije nije ništa neočekivano. Produkt dizajn i dalje ne stoji dobro, a kako navodi selektorica tog dijela izložbe Koraljka Vlajo, i broj prijava je ove godine bio manji nego prethodnih. No, jedan od razloga za to su svakako i stroži kriteriji, koji sada traže da radovi budu i realizirani.  

“Na neki stvarni pomak još uvijek čekamo. Ono što  stalno pokušavamo napraviti je dijalog sa ‘the powers to be’ na lokalnom i državnom nivou, koje bi zaista uključile taj dizajn u industrijsku proizvodnju na onaj način na koji bi on i trebao biti implementiran. Industrija tu i tamo prihvaća dizajn, pri čemu manje i novije tvrtke rade to više nego stare i velike. Država bi trebala uskočiti s inteligentnim projektima, odnosno onom famoznom nacionalnom strategijom dizajna koja još uvijek nije donesena. Zbog svega toga i inzistiramo na angažiranom nastupu, ali ne znam koliko on zbilja donosi koristi.”

Od onog pokazanog u kategoriji produkt dizajna, polovica je nastala radom za strane naručitelje. Željko Serdarević, također jedan od članova žirija, međutim, izdvaja neke statističke zanimljivosti. U području dizajna vizualnih komunikacija, Zagreb definitivno drži monopol u odnosu na druge gradove, koji su zastupljeni s tek po nekoliko radova. Iznenađujuće je loše u tome prošao Split, gdje je većina predstavljenih radova bila izravno naručena od strane Odsjeka za dizajn tamošnje Umjetničke akademije. «U segmentu produkt dizajna situacija je tamo značajno drukčija. Mala obiteljska gospodarstva i tvrtke iz manjih gradova, koji uopće nisu ni registrirani u segmentu grafičkog dizajna, u produkt dizajnu odjednom dobivaju svoj prostor i vidljivo je da za tu produkciju postoji neki interes. Dakle, što se tiče produkt dizajna postoje ljudi kojima je stalo da dobiju proizvod koji će biti zanimljiv i atraktivan, dok je dizajn vizualnih komunikacija i dalje potpuno koncentriran u Zagrebu.»

Željko Serdarević se također posebno osvrće na tendenciju koju prepoznaje u selekciji studentskih ostvarenja, gdje su sve izrazitije razlike između radova zagrebačkog Studija dizajna i onih sa splitskog UMAS-a. Iako radovi zagrebačkih studenata, kaže Serdarević, pokazuju iznimno visok stupanj estetske senzibilnosti, nedostaje im oštrica kritičkog promišljanja društvene stvarnosti karakteristična za veliki broj rješenja pristiglih sa splitskog studija. «Sa zagrebačkog studija dobivamo radove koji su možda i kompetentniji u estetskom smislu nego su to bili radovi prvih generacija, ali nedostaje im osobnosti i kritičkog angažmana. Naravno, ne možemo poopćavati, ali činjenica je da je jedini rad koji je stvarno u pravom smislu društveno-kritičan - onaj koji je usmjeren protiv programa vlastite škole. Cijela škola je izvana postala dio nekog pasaža s buticima, dok su se unutra toliko zavukli sponzori da studenti danas rade pred zidom oblijepljenim T-Com-ovom reklamom. Zastrašujuće, jer čini mi se da to na određeni način formira nešto i u mozgu.»

Tendencija ove izložbe nije samo da se pokaže tko što danas radi unutar struke, nego i da se pokrene razgovor o nekim temama, kaže Lana Cavar. Specifične diskusije bit će potaknute kroz prateći program izložbe, u kojem sudjeluju gosti iz inozemstva. Riječ je redom o mladim studijima, koji se ne bave nužno komercijalnim radom, i ne djeluju isključivo u zatvorenim nacionalnim okvirima.

7. listopada, s početkom u 18 sati u velikoj dvorani Arhitektonskog fakulteta o svom će radu govoriti predstavnici studija Linked by Air iz Sjedinjenih država, te Value and service i ABAKE iz Velike Britanije. «Ljudi iz Londona rade i komercijalne projekte, ali na vrlo specifičan način, vrlo autorski profiliran. Link by Air iz New Yorka bavi se pak komunikacijom, a prije svega ih zanima na koje se načine komunikacija danas može obavljati. Studio ABAKE pokušava kontekstualizirati svoj rad na različitim mjestima, te pokušavaju otvoriti profesiju. Naime, govorit će o različitim stvarima poput, primjerice, neke večere ili odabira glazbe, koje također smatraju dizajnom. Sve su ovo pomaci u poimanju same struke.»

Lana Cavar tako se nada da će kroz razgovor o njihovim iskustvima možda i domaći mladi autori prepoznati neke nove perspektive i shvaćanja dizajnerske struke. Željko Serdarević podsjeća i na iskustvo prošle izložbe, na kojoj su Mirko Petrić i Maroje Mrduljaš pokušali smjestiti čitavu domaću produkciju u društveni i ekonomski kontekst, te vidjeti u kakvom je ona položaju obzirom na to da ćemo uskoro postati dio Europe. «Oni su tada registrirali da smo potpuno izolirani - da ljudi mahom djeluju unutar jedne metropole s par ogranaka u drugim gradovima. Situacija je i danas potpuno ista, posebno u grafičkom dizajnu, gdje su jedina iznimka autori koji rade za velike koncerne, pa im se iste reklamne kampanje reproduciraju u Srbiji i Sloveniji. Živimo u vremenu u kojem smo svi umreženi i virtualizirani u smislu da nismo više vezani za mjesto. Čini mi se zato jako važnim pogledati primjere ljudi koji su tu tradicionalnu konstrukciju 'firme s fiksnim sjedištem' promijenili i doživljavaju je puno drukčije.»  

Još od prošlog njenog izdanja, unutar izložbe prepoznata je potreba pogleda unatrag i jače integracije sadašnje dizajnerske produkcije sa njenom još uvijek nenapisanom poviješću. Naime, godišnje izložbe dizajna u organizaciji HDD-a nastojale su kroz nagradu za životno djelo dati priznanje nekima od svojih najvažnijih autora, a odnedavno to više nije samo simbolično, nego je napravljena i izložba i tiskana publikacija o radu Borisa Bućana. Ove godine slično će se dogoditi s Mihajlom Arsovskim. Vizualni identitet Izložbe hrvatskog dizajna '0708', koja će se 6. listopada u 19:30 otvoriti u Paviljonu 19 Velesajma, potpisuje studio Bilić Müller, mlade dizajnerice koje su na prethodnoj izložbi odnijele nekoliko važnih nagrada i imaju iskustva upravo u dizajniranju kataloga te većih galerijskih i muzejskih izložbenih postava.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Priprema se knjiga o povijesti grafičkog dizajna u Hrvatskoj
Dejan Kršić radi knjigu o grafičkom dizajnu u Hrvatskoj
Garaža ili gdje otvoriti 43. Zagrebački salon
Zagrebački salon primijenjenih umjetnosti i dizajna - u garaži
Bijenalni pregled dizajnerske produkcije
Stefan Sagmeister
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici