11. Crtani romani šou u znaku domaćih autora

13.11.2008. Print | Pošalji link

Festival Crtani romani šou u prethodnom je izdanju prigodnom izložbom obilježio deset godina održavanja, i to je bila prilika da se vidi kako se on u tom razdoblju razvijao, te u kojem bi smjeru mogao nastaviti.

Do aktualnog 11. CRŠ-a neke su se stvari uistinu i promijenile, počevši od organizacije, u kojoj više nisu Tihomir Tikulin – Tico, ni Ivan Prlić - Prle, niti itko od standardne ekipe koja je dosad radila festival. Također, vjerojatno i najvažniji dio CRŠ-a od njegovih početaka - godišnja izložba radova pristiglih na tematski natječaj - po prvi put se neće održati u cjelovitom obliku. Sve ostalo, uključujući goste autore, strip-radionice, predstavljanja novih izdanja i sajam stripa, ipak će se održati kao trodnevni program u Studentskom centru od 14. do 16. studenog.

Novi direktor festivala Crtani romani šou je Slaven Gorički, koji se na CRŠ-u najprije pojavio kao kolekcionar stripova i entuzijast, zatim je niz godina sudjelovao u organizaciji, da bi ovog puta sav posao preuzeo na sebe. Po njegovoj priči, malo je falilo da se jedanaesto izdanje festivala ni ne održi. Za razliku od dosadašnjih organizatora, koji su sa Zagorom i Alan Fordom nadali privući širu publiku u Studentski centar, da bi im tamo predstavili i neke druge zanimljive stvari, Gorički nije pretjerano sklon proizvodima talijanskih izdavača kojima je prostor bivše Jugoslavije bio glavno izvozno tržište. Dvaput Zagor na festivalu bio je očito jedan Zagor previše, pa jedanaesti CRŠ prekida s tom praksom, vraćajući se gotovo u potpunosti domaćim legendama stripa. «Bilo mi je malo čudno da su kao gosti prošle godine došli i neki Talijani koji nikad nisu nacrtali nijednu epizodu Zagora, a tu se oko njih stvorila ne znam kakva strka. Istovremeno, mi u svom vlastitom dvorištu imamo zvijezde, i koliko god stranih gostiju doveli, ipak treba naći prostora da se predstavi i neki hrvatski autor. Današnji naši autori koji rade za francusko i američko tržište, Kordej, Ribić i Parlov, za deset godina bit će klasici.»

Ove godine po prvi put se dogodilo da na natječaj za kratki strip nije bilo dovoljnog odaziva. Ipak, ostali su mu vjerni autori iz kategorije «Mladih lavova», koji su i ove godine nagrađeni prigodnim poklon paketima domaćih strip nakladnika. «Na natječaj se javila nekolicina Mladih lavova, i tu zaista ima krasnih radova. Neću imenovati, ali barem za dvojicu se vidi da imaju i volju i talent, tako da sljedeće godine planiramo raditi samo natječaj za Mlade lavove.»

Tri gosta Festivala pripadaju generaciji koja je pedesetih i šezdesetih započela takozvano 'zrelo doba hrvatskog stripa'. Široj publici sigurno je najpoznatiji među njima Ivica Bednjanec, čiji je rad za Modru lastu odgojio čitave naraštaje i uspio osvojiti mnogo širu publiku od one koju je strip uopće interesirao. Željko Beker stripom se intenzivno bavio između sredine šezdesetih i sredine sedamdesetih godina, objavljujući uglavnom u Plavom vjesniku, ali mlađe generacije upoznale su ga zahvaljujući jako čestim reprintima u kasnijim desetljećima. Slaven Gorički posebno još ističe slučaj Julesa Radilovića, autora serijala kao što su «Kroz minula stoljeća», «Partizani», «Kapetan Leši” i “Šerlok Holms”. “Jules Radilović bio je popularniji u Nizozemskoj, gdje je bio zvijezda i gdje su mu tiskali albume u velikim nakladama, nego u bivšoj Jugoslaviji. Autori iz Plavog vjesnika mislim da predstavljaju vrh hrvatskog stripa, jer se radi o pravom našem autohtonom proizvodu. I danas imamo velike crtače, ali ti crtači rade za američke izdavačke kuće i za francusko tržište, dok ‘domaćeg’ stripa zapravo nema.”

Esad Ribić posljednji je od niza autora koji su se uspjeli probiti na američko tržište. Za Marvel je nedavno dovršio četverodijelni serijal «Silver Surfer», a trenutno za istu kuću dovršava projekt «Sub-Mariner». Jedan od gostiju je i Miki Muster, pionir slovenskoga stripa i animacije, te nadasve hiperproduktivan autor koji iza sebe ima opus od pet tisuća tabli stripova i više od deset sati crtanih filmova.

Jedna od redovitih posjetiteljica festivala Crtani Romani Šou iz godine u godinu je i mlada umjetnica Helena Janečić, koja se i u vlastitim radovima često referira na strip. Stripove i danas voli čitati, a na domaćoj sceni najviše prati rad kolektiva Komikaze. “Kao klinka sam čitala skoro sve Bonellijeve romane, od Zagora do Bleka, Mister Noa, Marty Misterije, ali od svih tih danas još jedino čitam Dylana Doga. Sviđa mi se taj strip jer gotovo u svakoj epizodi Dylan ima novu curu - barem da negdje postoji ženski lik, jer je ženskih likova u mainstream stripovima jako malo. Rijetki su stripovi u kojima je glavni lik ženski, a da nije neka ‘tough bitch with a disintegrator and an extra Y chromosome’. Svakako ću se zaletjeti do Studentskog centra sa svojom djevojkom da pogledamo izložbu nagrađenih radova.”

11. Crtani romani šou počinje sutra u Studentskom centru, a trajat će do nedjelje. Iako je svečano otvorenje u 19 sati u Klubu SC, program počinje već oko podneva, prvim satovima škole crtanja koju vodi Maja Duvnjak, dok će od 16 sati publika imati priliku družiti se s Julesom Radilovićem, Rudijem Aljinovićem i Žarko Bekerom. U nedjelju, Udruga CRŠ će predstaviti nove albume Ivice Bednjaneca i Mikija Mustera, bit će tu još nekih promocija novih izdanja, gostujući autori potpisivat će vam stripove ako ih lijepo zamolite, ne treba zanemariti ni tradicionalnu burzu stripova, koja će u predvorju Kina SC trajati svaki dan između 14 i 20 sati.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Zoran Janjetov: Svi su mi govorili da ne smijem kopirati Moebiusa
Zoran Janjetov o 'Incalu', Jodorowskom, Moebiusu i metafizici
CRŠ dovodi Paheka, Janjetova i Pecaua, a prisjeća se i Edvina Biukovića
Crtani Romani Šou 2009.
Počinje 11. festival stripa - Crtani romani šou

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici