'Modernizam u praksi' Feđe Vukića

26.01.2009. Print | Pošalji link

Nova knjiga Feđe Vukića, «Modernizam u praksi» može se promatrati kao dio još nedovršene trilogije koja se vrti oko konstruiranja pojma dizajna u razdoblju od sredine 20. stoljeća pa do danas.

Izdanju koje će ovih dana promovirati nakladnička kuća Meandar prethodila je knjiga «Od oblikovanja do dizajna», u kojoj je Vukić kao urednik i predgovarač okupio izbor od tridesetak teorijskih i kritičkih tekstova nastalih na hrvatskom jeziku od ranih pedesetih do kraja osamdesetih godina. Ti tekstovi, objavljivani uglavnom po stručnoj periodici, govore o formiranju ideje o dizajnu unutar konteksta modernizma, kao i općih društvenih procesa u vremenu u kojem se ta ideja razvijala. Zbornik «Od oblikovanja do dizajna» predstavio je ukoričenu građu, koju Vukić sada u knjizi «Modernizam u praksi» interpretira, pokušavajući kroz niz točaka objasniti na koji se način formirao pojam dizajn u hrvatskoj kulturi, koje mu je bilo izvorno semantičko polje, te što je značio u vremenu u kojem se ta konstrukcija značenja događala.

Knjiga prvenstveno prati teorijske i kritičke napore vezane uz projektiranje za masovnu proizvodnju i njegovu javnu promociju, osobito u razdoblju pedesetih i šezdesetih godina, kada se pojam dizajna u današnjem smislu tek počinje formirati. Vukić tu kombinira teorijsko sagledavanje problematike sa historiografskim činjeničnim uvidima, pa knjiga zapravo govori i o mnogo širem povijesnom, društvenom i ekonomskom okviru fenomena koji obrađuje. «Plasiranje pojma dizajn u javnom kontekstu u Hrvatskoj, odnosno napori koji su činjeni da bi se pojam utemeljio i uveo u industrijsku praksu, vezani su primarno uz uvođenje takozvane privredne reforme 1964. Radilo se o uključivanju elemenata slobodnog tržišta u tadašnji kontekst samoupravnog socijalizma. To je ono što na neki način svjedoči o jednom izvornom identitetu pojma i prakse dizajna. Naravno, posve je druga tema što je danas od tog izvornog identiteta ostalo. S aktualnom globalnom krizom mislim da idemo prema nekoj vrsti reafirmacije tog izvornog identiteta pojma i prakse dizajna u Hrvatskoj, što ovoj temi dodaje još više interesantnih elemenata.»

Posebno u uvodnim poglavljima Vukić dosta pažnje posvećuje terminološkom određivanju pojma dizajna, odnosno oblikovanja kao projektiranja za masovnu proizvodnju. Knjiga se interdisciplinarno giba između područja kulturalnih studija, teorije i povijesti dizajna i sociologije kulture, izdvajajući različite elemente kulturne memorije iz neposredne prošlosti, i to s razlogom, kaže njen autor, da bi se iz toga nešto naučilo o sadašnjosti. Teorijsku i kritičku produkciju već predstavljenu u zborniku «Od oblikovanja do dizajna» Vukić ovdje analizira i uspoređuje kroz četiri različita konteksta, kao četiri uža područja unutar kojih se događala konstrukcija pojma 'oblikovanje', a kasnije i 'dizajn'. «Zanimljivo je da sva četiri konteksta uglavnom podrazumijevaju gotovo iste protagoniste, a to su arhitekti, teoretičari i povjesničari umjetnosti - dakle ljudi koji dolaze iz domene kulture. Vrlo rijetko, ili čak nikad, se tom pojmu nije davalo doprinosa u teorijskom ili metodičkom smislu iz one domene koju se zapravo ciljalo - a to je domena nekadašnje privrede, onoga što danas zovemo gospodarstvo. Upravo u tom nedostatku dijaloga čini se da se kriju i problemi afirmacije dizajna u Hrvatskoj danas. Kad kažem 'afirmacije dizajna', mislim ne samo na semantičku, nego i na operativnu afirmaciju izvan poimanja dizajna kao branda.»

Prvi od četiri konteksta je kontekst primijenjene umjetnosti, jasno politički stvoren kako bi se unutar njega počela javno isticati društvena potreba i važnost projektiranja industrijskih predmeta. Isti taj okvir stvorio je i podlogu za kritiku tog pojma, što se može pratiti od manifesta skupine EXAT 51, koji itekako baštini ideje europske avangarde s početaka 20. stoljeća. S druge strane, kontekst arhitekture govori o tretiranju dizajna kao produžene discipline arhitektonskog projektiranja. Takvu su ideju promovirali stručni časopisi u Ljubljani u Zagrebu, a ona je i danas vidljiva kroz činjenicu da Studij dizajna i dalje djeluje u sklopu Arhitektonskog fakulteta. Treći kontekst je kontekst društvenog aktivizma vezanog uz kulturu stanovanja. Vukić tu posebno ističe didaktičke izložbe organizirane krajem pedesetih, časopise i stručne rasprave na temu života u urbaniziranim zajednicama. Posljednji kontekst je kontekst likovne kritike i edukacijskog aktivizma, prije svega vezan uz djelovanja Narodnog sveučilišta «Moša Pijade» i časopisa «15 dana», u kojem su autori poput Radovana Ivančevića i Radoslava Putara napisali čitav niz poticajnih članaka na temu kulture industrijskog proizvoda.

Vukić pritom ponavlja kako bi knjigu trebalo doživjeti kao jedan, zapravo središnji, dio trilogije. Treća knjiga trebala bi donijeti dodatnu interpretaciju i dijagnozu trenutnog stanja, kao i razmišljanje o budućnosti. «Modernizam u praksi» koncentrira se na desetljeća prije prijelomnih devedesetih godina, uz dva završna poglavlja koja zahvaćaju ponešto izvan tog okvira. «Sva ta silna teorijska i kritička građa, ukoliko je sama sebi svrhom, nema posebnu relevantnost. Meni se čini da nakon ove knjige može početi suvisla rasprava o tome što dizajn uopće jest danas u Hrvatskoj, odnosno što bi on eventualno u ovim pomalo nezgodnim, kriznim okolnostima, mogao biti.»

«Modernizam u praksi», kao i spominjani zbornik «Od oblikovanja do dizajna» objavio je Meandar, a bit će predstavljena u srijedu 28. siječnja u 12 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Inače, do kraja godine trebale bi izaći još dvije Vukićeve knjige o dizajnu. Zajedno s Victorom Margolinom autor je dvojezičnog pregleda «Croatian Design Now», koja će uz njihove tekstove sadržavati oko 180 radova 60 hrvatskih autora nastalih u posljednje tri godine. Krajem godine pojavit će se pak i zbornik iz područja teorije dizajna, za koji je Vukić odabrao 66 tekstova raspodijeljenih u dva toma, obuhvaćajući vremenski autore od Goethea do Žižeka.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
MSU izložio 'Prisutnu odsutnost' Aleksandra Srneca
Objavljena knjiga 'Hrvatski dizajn sad'
'Hrvatski dizajn sad' - Victor Margolin i Feđa Vukić
Avangardna umjetnost u virtualnom obliku
Virtualni muzej avangardne umjetnosti
Sve o medernizmu u praksi
Prisutna odsutnost Aleksandra Srneca
Izložba Aleksandra Srneca u Varaždinu

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici