'Obrtni spektakl' u Galeriji Karas

16.06.2009. Print | Pošalji link

Obratite pažnju na ono što vas okružuje dok prolazite gradom, i vidjet ćete kako čitave fasade nestaju iza zastora komercijalnih oglašivača, te kako sve oko vas govori samo jedno: trošite!

Taj je imperativ uokviren u određenu estetiku, ona je pak nešto što je dio, između ostaloga, i identiteta grada. Jedan od dva fenomena koje obrađuje izložba «Obrtni Spektakl» Rosane Ratkovčić i Fedora Kritovca u Galeriji Karas, upravo je ovaj.

Druga polovica priče odnosi se na obrtničke natpise i znakove, koji svjedoče o jednom drugom urbanom identitetu u nestajanju. Posvuda postavljeni billboardi i wallscapei upoznaju nas s nekima od čari procesa koji se zove globalizacija. Nestanak, ne samo obrtničkih natpisa, nego i cijele djelatnosti, samo pak podcrtava učinke tog istog procesa, a sve se kreće, reći će Rosana Ratkovčić, prema svijetu u kojem će svi gradovi izgledati isto, čiji će stanovnici biti odjeveni u jednaku odjeću sveprisutnih modnih marki, te će koristiti tehnološke uređaje istih proizvođača.

Izložba «Obrtni spektakl» pomoću fotografija dokumentira još uvijek prisutne obrtničke radnje i njihove odgovarajuće natpise, te gradske fasade prekrivene velikim reklamnim zastorima. S druge strane, tu su i digitalne intervencije na fotografijama, u kojima neki sadržaji mijenjaju svoja mjesta. Oglasi obrtnika i njihovi neugledni natpisi, naime, dobivaju prostor rezerviran za one druge, najčešće tako da su na kraju prisutni zajedno, stvarajući nove asocijacije. Već sam naslov «Obrtni spektakl» igrom riječi sugerira ovu vrstu obrata.

«Spektakl je tu onda kao nešto što je potpuno suprotno tom našem 'obrtničkom' polazištu. Sve ovo dosta dobro govori o onome što se na izložbi može vidjeti, a riječ je o nekom obrtanju situacije. Zapravo smo htjeli dobiti premještanje obrtničkih identifikacija, natpisa, radnji i izloga s marginalne pozicije na dominantnu poziciju. A jasno je da nju unutar urbanog konteksta, drže wallscapei.»

Mali dio problema na koji izložba, zajedno s popratnim tekstom u deplijanu, upozorava, odnosi se na zakonske propise. Postoje stroga pravila, kaže Rosana Ratkovčić, o tome kako trebaju izgledati obrtnički natpisi u centru grada. Stari natpisi nestaju, ili bivaju zamijenjeni novima, osmišljenim prema estetskim kriterijima koji zanemaruju osobitosti obrtničke djelatnosti i njezinog oglašavanja. «Bitan dio cijele ideje izložbe odnosi se na pitanje estetike. Estetika je promjenjiva kategorija, koju su ljudi često skloni shvaćati previše doslovno, kao da su estetski ideali koji vladaju u tom trenutku jedini i najbolji, a da je sve što je bilo prije smiješno, zastarjelo i neatraktivno.»

Istovremeno, gradske fasade ostaju podloga za velike reklamne zavjese nerijetko i mnogo duže nego što bi trebali. Pitanje kontradiktorne regulative, smatra Fedor Kritovac, je daleko izvan granica onoga što izložba nastoji predstaviti. “S jedne strane, tu je gradska vlast koja dozvoljava postavljanje tih velikih reklamnih prekrivki, a s druge su interesi vlasnika pojedinih zgrada, koji pristaju na te situacije iz svog komfora, jer se tako onda namiruju znatna sredstva koja se koriste za pričuvu i troškove zgrade. Te situacije egzistiraju, ali u pravnom i organizacijskom kontekstu teško ih je razabrati. One su se naprosto pojavile, jednako kao što se pojavljuju i u većini tranzicijskih europskih zemalja.»

Ovo je tema kojom bi se posebno trebala pozabaviti i struka - arhitekti, povjesničari umjetnosti i drugi. Iako oboje autora ima u tom smislu znanstvene kvalifikacije, čitava prezentacija ipak nije idejno postavljena i provedena sa znanstvenim studijskim aparatom i analitikom. «Dio se odnosi na faktografiju, ponegdje i zaigrano postavljenu, kao kod metafora sa 'trgom krojača' ili 'bulevarom obrtnika', gdje je pokazana selekcija bogatog materijala postojećih identifikacija, lokala i natpisa. Drugi dio su karakteristične situacije wallscapea ili billboarda u zadnje dvije, tri, ili čak pet godina, ponegdje s relevantnom dokumentacijom iz medija.»

U nekim segmentima izložbe stari oglasi intervencijom su vraćeni na nekadašnje fizičke adrese obrtnika. Drugdje su pak postavljeni paralelno s postojećima. Redoslijed fotografija na izložbi, kaže Kritovac, prati određeni scenarij, kao što su i motivi na pojedinačnim fotografijama složeni prema sadržajnim, formalnim ili vizualnim asocijacijama. Svi motivi i obrtničke identifikacije su autentični, a promijenjen je samo kontekst. Pritom Rosana Ratkovčić dodaje kako čitava izložba nije zamišljena da bude demonstrativna, manifestna, ili proklamativna. Ona samo kombinira već postojeće elemente u nove odnose, čineći osvrt na jedan od aspekata naše urbane svakodnevice.

Što se tiče mogućeg nastavka projekta, Rosana Ratkovčić i Fedor Kritovac nisu sigurni da li bi on išao u smjeru daljnje koautorske produkcije, ili bi se temeljio na reakcijama koje će proizvesti izložba koja u Galeriji Karas traje do 30. lipnja. Pitanje je samo hoće li osvrta uopće biti, ili će rutina privikavanja opet prevladati.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Fedor Kritovac i Rosana Ratkovčić ponudili 'Obrtne spektakle'

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici