Meštrovićev paviljon kao 'Hram'

10.10.2009. Print | Pošalji link

«Hram», «Dogma», «Politički govor je suprematizam» - čak tri oveće izložbe koje već traju ili će se ovih dana otvoriti u Zagrebu i SAD-u ili se izravno bave Meštrovićevim paviljonom popularno zvanim Džamija, ili su njime na neki način nadahnute.

Posljednja spomenuta, koja naziv posuđuje od umjetničke intervencije Zorana Pavelića koja je prije devet godina bila postavljena na samom zdanju, bavi se ponajviše arhitekturom paviljona, uključujući i predstavljanje Pavelićevog, ali i radova drugih umjetnika realiziranih tijekom posljednjih godina, koji su se na različite načine odnosili prema tom prostoru. Do sredine studenog ta je izložba postavljena u galeriji Slought Fondacije u Philadelphiji. U međuvremenu, u prizemnom prostoru samog Doma HDLU-a otvorena je i «Dogma», međunarodna kolektivna izložba s radovima koji, kratko rečeno, propituju sve ono što je zabranjeno propitivati i dovoditi u sumnju, bilo da je riječ o političkim doktrinama, ili onim religijskim. Tematski ona nije izravno vezana uz Paviljon, ali svakako se hrani svojim ciljano izabranim ambijentom i energijom njegove arhitekture.

Posljednja, pod nazivom «Hram», ovom je pak energijom nadahnuta, ili će barem tako to reći kustos izložbe Branko Franceschi. Franceschiju, koji je dobar dio ranije karijere proveo u maloj ali propulzivnoj galeriji Miroslav Kraljević, danas je ravnatelj Doma HDLU-a, i samo ga je iskustvo s prostorom u kojem radi, kako kaže, potaknulo da se u ovoj izložbi pozabavi, ne toliko fascinantnom arhitekturom, koliko «moći» koju ona ima. U tome nikako neće biti prvi, ali to ne znači da «Hram», kao izložbeni projekt, nema potencijala da bude barem «drukčiji». Naime, taj je prostor dosad u većini slučajeva obrađivan kroz društveno povijesna zbivanja koja su se na njemu lomila, na simbolički teške promjene njegove funkcije i imena kroz desetljeća, kao i naziva samog trga na kojem se zdanje nalazi.

Franceschijev koncept ima pak mnogo više veze s rjeđe isticanom ezoterijskom stranom priče, kao i pretpostavkom o Meštrovićevom paviljonu kao prikriveno masonskom projektu. Kao kustos izložbe «Hram», Franceschi u ovom slučaju govori o «duhovnoj strani stvarnosti i izražavanju njenih mističnih, magičnih, onostranih i oniričkih razina”, o spomenutoj «moći arhitekture», koja je, simultano – i njen blagoslov, i njeno prokletstvo.

Što se ezoterijske podloge tiče, Franceschi će reći kako to nije njegovo osobno, niti profesionalno područje djelovanja. Nije ni svim umjetnicima koji će izlagati u okviru «Hrama», ali nekima itekako jest. Jer, izložba se ne bavi toliko afirmiranjem ili interpretiranjem arhitekture Meštrovićevog paviljona, koliko tu «hramsku» arhitekturu koristi kao okvir unutar kojeg će «spiritualna dimenzija umjetnosti» moći jače iskočiti iz odabranih radova i ugristi gledatelja za nos. Ali prije će ga, dakako, i informirati o ezoterijskoj i mističnoj strani priče o samoj zgradi.

«Nastojao sam pružiti paralelnu priču o prostoru, koja bi se zasnivala na elementima 'svete geometrije' na kojima je taj projekt sazdan. Počevši od kruga koji predstavlja jedinstvo, boga i cjelovitost, preko simetrije koja uvodi dualnost u razmatranje zbilje, do istostraničnog trokuta, kao osnovnog elementa za građenje arhitekture, ali i same zbilje. Trokut se u sadašnjem stanju ne vidi, jer su dvoja vrata na obje etaže Paviljona zazidana, ali to su tri geometrijska elementa na kojima je zgrada bazirana.»

«Duhovnost cijelog svemira», dodaje Franceschi, najprije se odražava u geometriji, a onda u arhitekturi koja geometriju transponira u prostor». Izlagati u arhitekturi koja je već i sama po sebi snažno umjetničko djelo, u najmanju je ruku izazov za bilo kojeg umjetnika. Meštrovićev paviljon, odnosno prostori koji su se unutar njega formirali kao zasebne galerije, od takozvane «Bačve», preko «Prstena» do PM-a, primili su veliki broj radova, ili izravnih intervencija, koje su se referirale bilo na arhitekturu, bilo na njenu povijest.

Ipak, primjećuje Franceschi, «dok je u unutrašnjem prostoru zgrade još postojala Richterova konstrukcija, uklonjena posljednjom obnovom, većina umjetničkih radova odnosila se na povijesni kontekst. Tek kad je konstrukcija uklonjena, počeli su se pojavljivati radovi koji reagiraju na formu Paviljona, a ne više toliko na njegovu povijest. Jedna od teza koje navodim u uvodnom tekstu izložbe je da se izvorni Meštrovićev projekt, koji je postojao samo dvije godine, cijelo vrijeme borio da se probije van iz svoje ljušture. Naravno, ta borba se odvijala kroz ljude i inicijative za rekonstrukciju zgrade.»
 
Inicijativa za vraćanje zgrade u izvorno stanje, u kojem je ona tako kratko egzistirala, postojala je od osamdesetih. U posljednjem desetljeću to je djelomično i ostvareno, ali ne do kraja.  Umjetnički radovi koji su odabrani za izložbu «Hram» ipak su manjim dijelom, kaže Franceschi, rađeni specifično za taj prostor. Uostalom, već spomenuta izložba u Philadelphiji taj dio jako dobro pokriva u svojoj selekciji.

«Odabrani radovi fascinirali su me kao djela koja su se odnosila na novo razumijevanje duhovnosti i religije. Ideološki i politički aspekti tu su uključeni, kao i svijest o manjkavosti religije u pogledu zadovoljavanja čovjekovih duhovnih potreba. Dio je, međutim, realiziran i u dogovoru s umjetnicima ciljano za ovu priliku. U tom sam smislu surađivao sa Željkom Kipkeom i Josipom Zankijem, u čijem je radu osjećaj za duhovno i mistično i inače snažno prisutan» - kaže Franceschi.

Osim toga, premijerno će biti prikazana nova serija crteža Tomislava Buntaka nastala u Japanu. Po prvi put u Hrvatskoj vidjet ćemo i rad «Uskrsnuće alkemičara» Brace Dimitrijevića, kao i adaptaciju rada u kojem se austrijanac Wolfgang Buchner bavi kozmičkom solju, te radove mnogih drugih, što hrvatskih, što međunarodnih autora. Otvorenje «Hrama» je u utorak, 13. listopada, u 20 sati, a zanimljivo je inače znati i da HDLU za budućnost planira još barem dvije izložbe koje će nadahnute njegovom vlastitom «kućom».

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
'Hram' ili Meštrovićev paviljon
Otvorena izložba posvećena suvremenoj dubrovačkoj umjetnosti
Otvorena izložba 'Libertas - Suvrememena Dubrovačka umjetnost'
Projekt Zagreb u MGZ-u
Zagreb u stanju tranzicije

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici