Fotografski portreti Félixa Nadara u Klovićevim dvorima

27.10.2009. Print | Pošalji link

„Nadar uzdiže fotografiju u visine umjetnosti“. Ne, to nije rečenica kakvog površnog kunsthistoričara koji želi istaknuti svu veličinu francuskog fotografa Félixa Nadara i pritom ne reći ništa.

Ta se rečenica, naime, nalazi na karikaturi iz 1863. koju potpisuje jednako slavni umjetnik Honoré Daumier, a ona pak prikazuje Nadara koji u balonu nadlijeće Pariz i sve snima fotografskom kamerom. Fotograf je, između ostaloga, zaista i bio balonist, ali i novinar i karikaturist, pionir u zračnoj fotografiji, pa i upotrebi umjetnog svjetla u fotografiji, te, dakako u svom mediju, portretist umjetničke i političke elite svog doba te ostalih Parižana. Charles Baudelaire, Camille Corot, Gustave Courbet, Alexandre Dumas, Franz Liszt i Jules Verne samo su neke od figura čiji se lik, ako već ne djelo, često pamti upravo preko Nadarovih fotografija iz druge polovice devetnaestog stoljeća.

Izložbu upravo tih i takvih njegovih portreta, koju ćemo ovih ćemo dana gledati u Galeriji Klovićevi dvori, priredio je pariški muzej Jeu de Paume. Nekad davno muzej impresionizma, ova institucija zadnjih se dvadesetak godina specijalizirala za fotografiju i njenu povijest od 19. stoljeća do danas, te na suvremenu umjetnost. Nakon što je izložba pod punim nazivom «Veliki portreti Félixa Nadara» prikazana u njihovom muzejskom prostoru, Jeu de Paume je posuđuje drugim institucijama, a u Zagreb je stigla u dogovoru s Francuskim institutom, s kojim su Klovićevi dvori surađivali i na većim izložbenim projektima poput onog koji je ponovno spojio Doru Maar i Picassa.

Kustosica te izložbe, Marina Viculin, istu je ulogu preuzela i u slučaju Nadarovih «Velikih portreta» koje će Klovićevi dvori od 27. listopada predstaviti domaćoj publici. Félix Nadar je pseudonim, koji je Gaspard-Félix Tournachon uzeo kad mu je bilo dvadeset godina. Nakon toga u priči o Nadaru slijedi čitava serija anegdota koje čine jednu iznimno zanimljivu biografiju. Izložba se, ipak, ne bavi tim pričama nego portretima, ali iza njih, smatra Marina Viculin, stoji ne samo fotografsko umijeće nego i izuzetne socijalne sposobnosti.

Jedno od svakako zanimljivijih Nadarovih poznanstava bilo je ono s Julesom Verneom. Njegov  avanturistički roman «Pet tjedana u balonu» inspiriran je Nadarom i njegovim, doduše  neuspjelim, projektom izgradnje golemog balona kojeg je nazvao «Gigant». Spominje se također kako je bio inspiracija i za jednog od Verneovih likova u knjizi «Put na mjesec». Nadar je crtao i  karikature, a Marina Viculin pojasnit će kako su prvi fotografski portreti krenuli upravo iz toga. «Sve počinje Nadarovim panteonom, velikom grupnom karikaturom njegovih suvremenika Parižana, značajnih ljudi iz politike i kulture. Fotografije je tada radio kako bi si pojednostavio posao oko karikatura. Osim toga, fotografija je zamjenjivala i slikarski portret u reprezentativnom građanskom smislu.»

Izloženi portreti nastajali su između 1855. i 1880., u vremenu u kojem je fotografija još uvijek bila u svojim počecima. Marina Viculin tvrdi kako je Nadar sigurno imao veliki talent za igranje svjetlom i sjenom, te jako dobro poznavao samu tehniku, ali da to još uvijek «ne objašnjava njegovu nadmoćnost». «Tehnologija je u to doba zahtijevala da model dugo stoji mirno pred objektivom, na većini ondašnjih portreta vidio se element ukočenosti, a i podsjećali su na slikane portrete. Ljudi su na ideju slikanih portreta bili navikli, a ona je zahtijevala i to da budu nepomični. Nadar je, međutim, uspijevao izvući nešto što je u očima samog modela, i što ih čini zaista živima. Njegove fotografije otkrivaju nam da je odnos između modela i fotografa zapravo ono što je presudno u dobroj fotografiji» - objašnjava kustosica izložbe koja u Klovićevim dvorima ostaje do 13. prosinca.

Iako 'po veličini' nije ni blizu nekima od ranijih postavljenih u tom prostoru na Gornjem gradu, izložba «Veliki portreti Felixa Nadara» predstavlja čitav panteon vremena velikog francuskog fotografa,  pa i mnogo više od toga.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Veliki portreti Félixa Nadara

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici