Siniša Labrović: Nismo svi talentirani za politiku i žicanje

04.12.2009. Print | Pošalji link

Iako ne i u umjetnosti, Siniša Labrović je posve novo autorsko ime u žanru samopomoći, s knjigom koja možda neće postati bestselerom, i koju Oprah Winfrey neće reklamirati pred kamerama, ali za koju već postoji veliko zanimanje.

Riječ je o njegovom priručniku iz kriminala, ali i politike i biznisa, pod naslovom "Postdiplomsko obrazovanje". Knjiga ima i svoju pretpovijest, a budući da je riječ o obrazovanju, nije loše i to gradivo ponoviti. Labrović je prije više od godine dana u sklopu «Operacije: grad» organizirao radionice istog tipa, dok je prvo izdanje same knjige tiskano u povodu nedavno završene međunarodne izložbe 11. Istanbulskog bijenala, koju je kurirao zagrebački kustoski tim WHW.

U "Postdiplomskom obrazovanju" Labrović na ironičan način komentira sve propusnije granice između privatnog poduzetništva, politike i klasičnog kriminala, a sâma knjiga imitira stil priručnika za samopomoć. U četrnaest poglavlja, koja pokrivaju vještine od jednostavnog lopovluka i utjerivanja dugova do visoke korupcije i politike, autor je ponudio niz praktičnih savjeta. Oni su namijenjeni svima koji su ikad razmišljali o preokretanju etičkih prioriteta, prekvalifikaciji u lukrativnija zanimanja i putu prema uspjehu koji u suvremenom kapitalističkom društvu sve više zahtjeva, blago rečeno – sposobnost prilagodbe. 

Kako je koncipiran priručnik i čime je sve taj koncept inspiriran? Koji su uzori?

Uzor je 'self-help' literatura iz raznih područja: kako biti uspješan u biznisu, kako biti uspješan u ljubavi, kako biti uspješan u seksu, kako biti uspješan u odgajanju djece, i tako dalje. Znači, puno toga je sažeto unutra. Neka od tih područja nisu čak niti loša u individualnoj razradi, no svi navedeni primjeri bili su uzor prije svega za formu udžbenika. Knjigu sam, kao što ste rekli, podijelio u 14 poglavlja. Počinje kratkim uvodom, nakon kojeg slijedi ophođenje u kriminalnim krugovima i ukupno trinaest zanimanja – od onih benignijih poput žicanja, preko klasičnog kriminala, konačno do vrhunca kriminalnih djelatnosti gdje se  nalaze sportsko menadžerstvo, korupcija i politika.

Kao što si rekao, poglavlja s kriminalnim zanimanjima u knjizi su hijerarhijski posložena: od sitnih riba do nedodirljivih šefova. Posljednja i najviša u kriminalnoj hijerarhiji je politika. Zašto ne savjetuješ čitatelju da odmah preskoči na posljednje poglavlje, umjesto da gubi vrijeme na glupostima poput pljačke i iznude?

Zato što mislim da je u knjizi potrebno imati cijeli taj raspon zanimanja, ne bi li svatko od nas za sebe pronašao nešto što mu odgovara. Nismo svi talentirani za politiku ili za žicanje, pa je ipak potrebno omogućiti da se individualni urođeni talent svakog tko ima intenciju bavljenja jednim ili više od tih poslova, realizira. To, naravno, ne znači da se, ako počnete sa žicanjem ili dilanjem, s vremenom nećete popeti na hijerarhijskoj ljestvici i postati ministar.

Jedna od stvari koje se provlače kroz gotovo svako poglavlje je uloga i odnos pojedinog specifičnog zanimanja sa zajednicom i društvom u cjelini. Kako vidiš ulogu kriminala i kriminalaca u društvu?

Kao neku vrstu ogledala koje pokazuje društvu njegovo pravo lice. Lice društva najbolje se vidi pogledamo li u kojoj je mjeri sam kriminal dobiva pažnje u javnosti, koliko su kriminal i kriminalci cijenjeni u društvu, te je li on nešto što društvo trpi, ili ga osuđuje. Kriminal je taj koji govori, stavlja navodnike... uglavnom, nekakav je upravni govor tog društva.

Osobno i profesionalno dolaziš iz područja umjetnosti i kulture. U kojem obliku to područje postoji, odnosno ne postoji, u perspektivama koje nudi tvoj priručnik?

Mislim da je ono dosta benigno, barem u Hrvatskoj. Ne radi se ni o kakvim ciframa kojima biste mogli nekog korumpirati ili da biste sami bili korumpirani. To, međutim, i jest ono najgore, jer upravo tu se vidi sva naša beznačajnost. Nema potreba za prevarama, korumpiranošću niti lažima, nema potrebe ni za čim, jer je užasno malo love u igri. S te strane, mi umjetnici smo jedna beznačajna društvena pasmina.

Misliš li da bi te netko mogao prozvati da ovim priručnikom potičeš narod na kriminalne aktivnostima?

Mislim da bi mogao. Mogući su razni pogledi i različite refleksije, no ne mogu znati koje su sve moguće posljedice, niti se složiti da svatko od nas može kontrolirati posljedice bilo kojeg svog čina. Evo, mi sad ovdje razgovaramo, i zamislite da ja sad slomim nogu pa optužim Radio 101 što me pozvao da napravimo intervju.

Izdvojeni "savjet eksperta" u poglavlju o korupciji glasi: "Podijelite javno dobro sa svima koji ga zaslužuju. A što se tiče običnih ljudi, možete im ostaviti njihovu nacionalnu himnu, zastavu, nogometnu reprezentaciju i ponos." Je li to, već sada, sve što nam je preostalo?

Nažalost, ni nogometna reprezentacija se nije plasirala na svjetsko prvenstvo, a time nam i ponos pomalo pada. Da, zaista mislim da je preostalo samo tih nekoliko vrijednosti. Ostaje nam još i raditi i držati gubicu začepljenu. To je otprilike sve što je ostalo.

Više tvojih novijih radova bavi se temom golog preživljavanja. Vidiš li i "Postdiplomsko obrazovanje" kao takav rad? I je li upravo to onaj element s kojim se publika identificira?

Namjerno sam uvijek htio stvari postaviti oštro, kako bi se jasnije vidjelo koje društvene vrijednosti dobivaju vidljivost, koje su to vrijednosti koje se cijene, što znači uspjeh u ovom društvu, i koje su nam sve opcije dostupne ako želimo ići naprijed, u blagostanje. Naravno, jedan od takvih projekata je i ovaj, koji govori o preživljavanju. A i o ekonomiji, na neki način.

Gdje se može nabaviti tvoja knjiga "Postdiplomsko obrazovanje"?

U Galeriji Nova, gdje do 8. prosinca traje izložba «Škola, posao, obitelj», a može se kupiti i u Booksi u Martićevoj.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
GODIŠNJI PREGLED: Likovnost 2009.
Siniša Labrović i 'Postdiplomsko obrazovanje'
Perforacije – tjedan izvedbenih umjetnosti
Perforacije - festival izvedbenih umjetnosti
Perforacije između performansa, kazališta i netradicionalnog
'Od čega čovjek živi?' - 11. Istanbulski bijenale
Istanbulski bijenale - uspjeh kustoskog kolektiva WHW
'Dodiplomsko obrazovanje' Siniše Labrovića uskoro će biti ukoričeno!
Priručnik za kriminal Siniše Labrovića na Istanbulskom bijenalu
Narančasti pas ili nenapisana povijest performansa

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici