K2 Sur*viver

19.09.2007. Print | Pošalji link

«Mora li umjetnost biti gladna?»

Upravo to pitanje postavlja projekt «Sur*viver», koncept kreativnosti ogoljavajući do bitne, a zanemarene, skrivene i prečesto samorazumljive razine gdje je u fokusu golo preživljavanje suvremenih umjetnika. Projekt je prošle godine pokrenula slovenska umjetnica Tina Smrekar, koja se i dotad bavila sličnim temama, no ovog puta zanimala ju je situacija u drugim lokalnim kontekstima. Surviver je tako započeo serijom intervjua s umjetnicima iz različitih sredina koji su opisivali svoja individualna iskustva s preživljavanjem i produkcijom radova, ali nastavljen je kao putujući projekt čiji se izgled i sadržaj mijenja sa svakim novim predstavljanjem. U Galeriji Miroslav Kraljević «Sur*viver» se predstavio skupnom izložbom, te javnom debatom na temu strategija preživljavanja umjetnika.

Slovenska i hrvatska situacija uglavnom su po tom pitanju slične. Umjetnici ponekad rade dva ili tri posla, pri čemu se, kako kaže Tina Smrekar, logično postavlja pitanje identiteta – trebaju li se identificirati kao umjetnici ili kao nešto drugo, i što im umjetnost predstavlja – je li ona hobi ili bitan dio života? Iz toga slijedi i pitanje o društvenoj korisnosti umjetnosti u odnosu na druge djelatnosti gdje se razumije da rad kao takav zahtijeva novčanu nagradu.

Izložba u Galeriji Miroslav Kraljević sastoji se od radova koji se ove teme dotiču, no nisu nastajali specifično za projekt Sur*viver. Primjer koji može biti ilustrativan za situaciju u Sloveniji je «Statistika br.1», rad umjetničkog tandema son:DA. Pokrenut je za vrijeme prošlog Trijenala slovenske suvremene umjetnosti, goleme i skupo producirane izložbe, u pozadini koje se pak sami umjetnici, suočeni s nedostatkom sredstava za produkciju, moraju snalaziti. Projekt tandema Son:DA sastojao se u prikupljanju sredstava za produkciju radova iz privatnog sektora, a prikupljeni novac na kraju je podijeljen umjetnicima učesnicima Trijenala.

Komercijalnih galerija koje bi trgovale suvremenom umjetnošću još uvijek nema mnogo, privatni sponzori i donatori očito nisu dovoljno motivirani, a neprofitne galerije, institucije i udruženja preživljavaju na račun ministarstava i gradova u kojima djeluju. Priča je na kraju, kaže Tina Smrekar, uvijek ista. «Za produkciju teatra ili glazbe može se tražiti novac od ministarstva, dok kod vizualnih umjetnosti to, primjerice, sada nije moguće. Odnedavno umjetnici i kao privatne osobe mogu tražiti sredstva za honorar, ali stavka pod kojom bi se tražio novac za produkciju jednostavno ne postoji».

Sami pak umjetnici rijetko se odlučuju pokrenuti neku inicijativu, uglavnom pomireni sa svojim statusom. Tina Smrekar ni ne zna koliko bi to uopće koristilo, jer ispada da novca nema, i svake ga godine ima sve manje. Tržište pak Tina Smrekar vidi kao samo jednu od mogućnosti za preživljavanje umjetnika. O tom se pitanju i mnogo polemizira. Jer jači utjecaj tržišta imao bi svoje loše i dobre strane – dok ga neki vide kao spas, drugi su ipak skeptični. «Tržište s jedne strane jest monstrum, a sa druge nije. To ovisi o mnogo faktora, a možda najviše i o galeristima. Možemo uzeti za primjer Galeriju Raster iz Varšave koja je počela s radom 2001., i od tada izlažu samo mlade umjetnike. Nakon 5-6 godina rada, sada skoro svi umjetnici mogu živjeti od prodaje, i što je najvažnije, u mogućnosti su da im umjetnost uistinu bude primaran posao.” Postoje i zanimljivi mješoviti primjeri, poput slovenske galerije ŠKUC, koja funkcionira kao neprofitan, alternativni prostor, ali posljednjih nekoliko godina šalje mlade umjetnike na sajmove.

U okviru izložbe u Galeriji Miroslav Kraljević, pored spomenutog projekta Son:DA, može se vidjeti rad Tanje Lažetić, koja u seriji videointervjua razgovara s odabranim umjetnicima o nizu tema, od toga kako zarađuju za život, do pitanja određuje li financijski uspjeh umjetničku kvalitetu. Susan Schmidt istražuje pak ekonomsku stranu života umjetnika avangarde, o kojoj se rijetko govori i piše.

(M.G.)

Pročitajte i ...
‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'
Izložba s temom pripovijedanja i pojmom 'nepamtljivog' u G-MK
Marijan Crtalić istražuje 'nevidljivi' Sisak
Marijan Crtalić rehabilitira kulturnu baštinu Siska
'Hram' ili Meštrovićev paviljon
Meštrovićev paviljon kao 'Hram'
I speak true things - Marko Tadić
Matei Bejenaru – 'Umjetnost ne mijenja život, ali pomaže nam da ga razumijemo'
'Stroj za preimenovanje'
Izložba 'Stroj za preimenovanje' u G-MK

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici