Marc Chagall u Galeriji Klovićevi dvori

14.12.2007. Print | Pošalji link

Još otkad su se baš tamo Dora Maar i Picasso “dodirnuli pogledima”, Klovićevi dvori su se izgleda pretplatili na projekte s velikim imenima, većim budžetima, i kulturno-turističke izložbe kakve obično gledamo preko granice.

Istina, Dori Maar na inače izvrsnoj autorskoj izložbi sasvim je malo Picassa zapravo i pristajalo, a tražeći još manje Van Gogha i Mondriana vrijedilo je pronaći i Haašku slikarsku školu. “Marc Chagall”, jučer otvoren u Galeriji Klovićevi dvori, nešto je drugačiji utoliko što se izložba doista tiče samo Chagalla.

Francuski slikar rusko-židovskog podrijetla, jedan od najslavnijih umjetnika prošlog stoljeća, bio je na margini avangarnih pokreta, mnogo toga crpivši iz kubizma, fovizma i ekspresionizma, te bivajući usko povezan s protagonistima Pariške škole. Ta je iskustva, međutim, ukomponirao s pripovjedačkim sadržajem, biblijskim temama, ljubavnim, cirkuskim i seoskim prizorima koji su s jedne strane sjećanja, a s druge maštovite i vedre fantazije obogaćene precizno definiranom što univerzalističkom, što religioznom, tradicionalnom, pa i osobnom simbolikom. Iz te narativnosti, kako pojašnjava kustosica izložbe Marina Viculin, proizlazi i njen podnaslov «Priča nad pričama». «Moje je polazište bilo da se Chagalla prvenstveno treba promatrati kao pripovjedača. Činjenica jest da je bio upoznat s avangardnim zbivanjima, te da je poznavao umjetnike kao što su Picasso, Maljevič i Deleunay, ali njegova je odluka bila ne prikloniti im se, nego iskoristiti prisvojene stilske i formalne elemente za svoju 'pripovjetku'. Smatram da je ta narativnost njegova osnovna značajka, koja je upravo iz perspektive našeg vremena izuzetno zanimljiva.»

Izbor Chagallovih djela posebno je za zagrebačku izložbu pod naslovom 'Marc Chagall - Priča nad pričama', načinio Jean-Michel Foray, donedavni ravnatelj Muzeja biblijske poruke Marca Chagalla u Nici. Ključna ideja pri koncipiranju izložbe bila je pokazati zagrebačkoj publici najširu lepezu različitih radova i ciklusa, vodeći računa o ograničenjima i realnim okvirima, budući da se radi o opusu od gotovo sedamdeset godina.

Izložba je strukturirana tematski, i počinje autobiografskim i autoportretnim blokom, koji publiku uvodi u osobnu priču umjetnika, a preko autoportreta ju upoznaje sa samim likom slikara, ponekad u kombinaciji dvostrukih 'portreta' sa suprugom Bellom Rosenfeld, ili kao hibridno biće sa životinjskim likovima. Taj se dio izložbe zadržava i na autobiografskim zapisima koje je Chagall pisao po odlasku iz Rusije nekoliko godina nakon Oktobarske revolucije. Chagall je, naime, veći dio života mijenjao sredinu u kojoj boravi, selivši se iz rodnog Vitebiska u Moskvu, iz Moskve u Pariz, iz Pariza za vrijeme drugog svjetskog rata u Sjedinjene države, i natrag. Autobiografski dio izložbe završava projekcijom filma iz 2003., koji iscrpno priča o njegovom životu i radu.

Druga velika tema izložbe su klauni cirkus i akrobati. Chagall, kaže Marina Viculin, «rado vuče paralelu između umjetnika i akrobata, jer smatra da bi se umjetnici, slično cirkuskim klaunima, ipak morali željeti svidjeti publici. Cirkus je predstavljen zanimljivim ciklusom kolaža. Chagall vrlo često kombinira i teme i tehnike, a u ovom slučaju vidjet ćete primjere gdje na istom komadu i gvašem i tušem, te raznim kolažiranim elementima.» To je i uvod u, uvjetno rečeno, 'nadrealistički dio' opusa Marc Chagalla, niz djela s hibridnim bićima, letećim ljudima, poluljudima, polukokotima, polumagarcima. Iako ta djela imaju tematske elemente prepoznate kao srodne nadrealizmu, a Chagall je i poznavao neke od protagonista pokreta, nikad im se nije priključio. Grafički opus predstavljen je pak s desetak listova ilustracija La Fontaineovih basni i grafikama rađenim kao ilustracije za Bibliju.

Glavna izložbena dvorana posvećena je temi parova, koji se pojavljuju kao motiv od njegovih prvih susreta s Bellom na mnogim ključnim Chagallovim slikama. U završnom dio izložbe fokus je na sakralnoj tematici, i u tom su segmentu najviše zastupljene slike posuđene iz Muzeja biblijske poruke u Nici, institucije s kojom su Klovićevi dvori surađivali preko koautora Jean Michel Foraya. Na izložbi koncipiranoj kao neka vrsta pregleda koji prije svega odgovara na činjenicu da zagrebačka publika još nije imala priliku vidjeti Chagalla, izložena su djela koja dolaze iz tog muzeja, kao i posudbe iz obiteljskog vlasništva, te iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Centra Georges Pompidou u Parizu. “Priča nad pričama” Marca Chagalla ostaje otvorena sve do sredine ožujka.

(M.G.)

Pročitajte i ...
Abeceda kulturnog turizma
Uljudbeni turizam za početnike
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj
Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori
Dalijeve grafike u Zagrebu
Grafike Salvadora Dalija u Galeriji Mona Lisa
Marc Chagall - Priča nad pričama

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici