Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'

18.02.2008. Print | Pošalji link

Uz redovitu izložbenu aktivnost, Galerija Miroslav Kraljević posljednjih godina ima i program rezidencijalnog boravka i razmjene umjetnika, iz kojeg također povremeno proizađe i neka izložba.

Austrijska umjetnica Almut Rink boravila je u Zagrebu prošle godine, zahvaljujući razmjeni s jednom neprofitnom galerijom iz Beča, a u ožujku 2007. na Brijunima je započela s projektom i istraživanjem koje se u međuvremenu razvilo u videoinstalaciju pod nazivom «Zona kontakta».

Ljetna rezidencija Josipa Broza, s paviljonom koji je projektirao slavni slovenski arhitekt Jože Plečnik, mjesto je na kojem je do kraja sedamdesetih boravilo stotinjak državnika, kao i Titove omiljene filmske zvijezde, poput Elizabeth Taylor, Sophije Loren, Richarda Burtona i brojnih drugih, a par godina nakon njegove smrti otočje je proglašeno nacionalnim parkom. Almut Rink, međutim, ne zanima toliko Tito, koliko sam ambijent, koji za nju funkcionira kao metafora Noine arke. Riječ je, naravno, o zoološkom vrtu, muzeju i safari parku koji su se formirali sakupljanjem egzotične flore i faune iz raznih dijelova svijeta, pa i još egzotičnijim poklonima od nekih svjetskih političkih vođa.

Naime, teme koje već neko vrijeme zanimaju austrijsku umjetnicu su umjetni prirodni rezervati, najčešće kao izolirana područja u urbanom okružju, te reprezentacija prirode u medijima. Posljednjih pet godina realizirala je više projekata koji istražuju ovaj fenomen sa sociološkog gledišta, te na koji se način kroz njega provlače pitanja vlasništva, različitih mitova, identiteta, i, ne manje važno, suvremeni oblici eskapizma.

«U Japanu sam, primjerice, radila nekoliko projekata na temu prirode kao 'skrovišta',  budući da je tamo društveni život toliko intenzivan da je ljudima potreban poseban prostor ili barem mogućnost za povremeni bijeg. Recentnija tema ticala se pak putovanja, doživljaja različitih krajolika, kultura i regija, te istodobno strategije 'zatvaranja'. Napravila sam i jedan videorad o iskustvu putovanja bez kretanja, koje se odnosi na mogućnost da na ekranu oko sebe izgradite svojevrsni 'prirodni' ambijent, dakle, bez da nužno putujete».

U Zagreb, a zatim i na Brijune, ipak nije došla s prethodno definiranom idejom za rad, nego se ona razvijala kroz sam projekt, loveći, kako kaže, 'tragove', te otkrivajući jednu po jednu razinu iščitavanja. «O Brijunima sam slučajno čitala, ali nisam prije znala mnogo o tome. Činilo mi se vrlo zanimljivim na nekoliko razina. Prije svega kao zatvoreni prostor na otoku, koji funkcionira gotovo kao paradigma izolacije, kao metafora različitih ograničenja poput ograničenosti mišljenja, ili mogućnosti pristupa bilo čemu. S druge strane, to je u potpunosti umjetni ambijent, stvaran još od devetnaestog stoljeća u ranoj fazi turizma, i to elitnog». 

Pravi početak turizma na Brijunima dogodio se krajem 19. stoljeća, kada je otoke kupio jedan bečki poslovni magnat, te je tamo izgradio ekskluzivan plažni kompleks. Dodani su mu luksuzni hoteli, restorani i marina, te su Brijuni vrlo brzo postali elitno ljetovalište i važno mjesto društvenog života tadašnje austrijske rivijere, koje su posjećivali i članovi carske obitelji.

Almut Rink dokumentirala je pak ono što se od povijesti na Brijunima može naći u tragovima, u pustom razdoblju prije početka turističke sezone. Mjesto je pokušala vidjeti iz druge perspektive, prodrijeti, kako kaže, u njegove skrivene prostore i 'podsvijest otoka'. Tom skrivenom sloju u svojoj priči pridodaje pak različite druge reference, najčešće iz filmske i književne fikcije. «To je kombinacija osobnog putopisa, dijelova prikupljenih iz priča i povijesnih knjiga koje sam čitala ili o njima imala priliku slušati, te jednog općenitijeg filozofskog stajališta. U posljednjem je riječ o našem odnosu prema životinjama, temi kojom se bave mnoge kulturalne studije. Činila mi se zanimljivom mješavina takozvanog osobnog i objektivnog gledišta, te slike i teksta u međusobnom nadopunjavanju ili poricanju».

Priča postaje zanimljiva ondje gdje nastaje raskorak između slike i teksta, a na toj dinamici zasnovana je i instalacija «Zona kontakta», koja kombinira statičnu sliku dijaprojekcija, dva videorada na monitorima, i snimljeni glas pripovjedača, koji se međusobno nadopunjuju. Arhitektonski okvir instalacije također ima svoju ulogu, budući da je sam zamišljen kao simbolički prostor konstruiran po uzoru na brijunski zoološki vrt. «Trodimenzionalna konstrukcija referira se na njega u prostornom smislu, a u nju je ugrađen i glavni videorad. Slajd-projekcija dodaje još jedan pozadinski sloj koji daje dodatne informacije, slično kao muzejski fotografski mural sastavljen od slika koje sam našla u knjigama objavljivanim sedamdesetih godina. Zanimalo me sve što se tiče životinjske perspektive, jer projekt zapravo preispituje naš odnos prema životinjama».

Sama priča sastoji se od više poglavlja koja se izmjenjuju u petlji. Početak nas uvodi u samu priču o otoku, zatim nas vodi u obilazak pojedinih točaka, paralelno govoreći o povijesti korištenja životinja na otoku. «Velik dio tiče se svega onoga što projiciramo na životinjski svijet. Nekadašnje kino na otvorenom koristim kao podlogu za priču o reprezentaciji životinja u medijima. Na drugom mjestu, kao što je napušteni zoološki vrt, otvaram općenita pitanja o ovoj vrsti prostora, o očekivanjima koje imamo prema životinjama. Samo je mjesto osobito lijepo, danas potpuno zaraslo, u stanju raspadanja, i koliko znam bez ikakvih planova za njegovo oživljavanje. 

Sam Tito sporedna je figura koja u «Zoni kontakta» tek mjestimično izbija u prvi plan, dok se Almut Rink nastoji koncentrirati na njegovu 'Arku', ubacujući u odgonetanje šifri otoka i mistifikacije preuzete iz filmskih reprezentacija divljine, i ukazujući, sporednim putem, na činjenicu da okoliš nikada nije neutralan i transparentan. Izložba se može pogledati u Galeriji Miroslav Kraljević do 22. ožujka 2008.

(M.G.)

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici