Četiri okarine za kraj Zagrebačkih ljetnih večeri

31.07.2008. Print | Pošalji link

Publika koncerata ozbiljne glazbe obično ima relativno nizak prag tolerancije prema alternativnim oblicima izvođenja klasičnog repertoara.

Jer, u ‘ozbiljnu glazbu’, kako je već određeno i sâmim pojmom, pripadaju, valjda, samo djela koja su ozbiljna i koja izvode ozbiljni izvođači. No, Koncertna direkcija Zagreb programom je svojih ovogodišnjih Zagrebačkih ljetnih večeri očito odlučila dobrano prodrmati takve i slične stereotipe, što najbolje potvrđuju događaji smješteni na početak i kraj festivala. Na otvorenju je tako inače vrlo respektabilan sastav ‘Hesperion XXI’, predvođen legendarnim Jordijem Savallom, umjesto renesanse ili baroka ponudio program mediteranske i bliskoistočne tradicijske glazbe.

Zatvaranje festivala 31. srpnja proteći će, pak, većim dijelom u znaku standardnih klasičnih hitova, ali u neočekivanom ruhu zvuka četiriju okarina. Ansambl ‘The Chuckerbutty Ocarina Quartet’ posvetio se, naime, predstavljanju dobro poznatih djela u aranžmanima za jedno manje poznato i tek naizgled neugledno glazbalo. Okarina je glineni puhački instrument okruglog oblika, koji se koristi u folklornim tradicijama diljem svijeta, od Latinske Amerike do Kine. U Europu su ga donijeli španjolski konkvistadori kao svojevrstan suvenir iz Novoga svijeta. Kako nam je otkrio osnivač ansambla Michael Copley, legenda kaže da su u Italiji pekari isprva radili okarine kao igračke za svoju djecu, dok je instrument svoj današnji oblik, nalik podmornici ili pištolju, dobio prije otprilike 150 godina.

Premda je virtuoza na okarini bilo i ranije, pa čak i onih koji su se okupljali u kvartetu, ‘The Chuckerbutty Ocarina Quartet’ prvi je takav sastav koji se orijentirao primarno na klasični repertoar. Inicijativa za njegovo osnivanje došla je pritom od jednog od najuglednijih britanskih dirigenata specijaliziranih za ranu glazbu Christophera Hogwooda, koji je već otprije poznavao Michaela Copleya, premda primarno kao blok-flautista. Prvotna ideja bila je formirati sastav za jedna više-manje zabavan i neformalan koncert u prestižnom londonskom Wigmore Hallu, no, uspjeh nije izostao, pa sastav s uspjehom djeluje sve do danas.

Inače, sastav je nazvan prema jednom britanskom skladatelju, kojeg čak i unutar ansambla smatraju s pravom zanemarenim, pa se čak niti ne trude ozbiljnije poraditi na njegovoj popularizaciji. Riječ je o Oliphantu Chuckerbuttyju, orguljašu koji je skladao podjednako osrednju crkvenu i filmsku glazbu. No, članovima ansambla dopalo se njegovo istovremeno pompozno i smiješno ime, koje se odlično uklapalo uz njihov profil, kako sâmi kažu, ‘ne baš ozbiljnog sastava’.

Repertoar ansambla uglavnom je sastavljen od klasičnih djela. Ipak, na njegovim se koncertima uvijek nađe vremena i za folklornu glazbu najrazličitijih provenijencija, kao i za povremene izlete u popularnu glazbu. Odabir djela koja se pritom obrađuju za četiri okarine primarno je uvjetovan sâmim instrumentom. No, ograničene mogućnosti okarine mogu biti prepreka, ali i izazov. S jedne strane, okarina ima malen opseg od jedva nešto više od oktave, ali to ipak nije osujetilo nastanak aranžmana nekih velikih orkestralnih djela upravo za ovaj sastav.

Kako su svi članovi ‘The Chuckerbutty Ocarina Quarteta’ multiinstrumentalisti, na svojim koncertima sviraju i niz drugih glazbala, poput giare, udaraljki, melodike ili krumhorna. Koriste čak i pravi čajnik, za koji nas uvjeravaju kako, uz malo vještine, može postati pravi limeni puhačkih instrument.

Sve ovo, naravno, nije preporučljivo za klasičarske čistunce, koji ozbiljnu glazbu prihvaćaju samo ako se izvodi na ozbiljnim instrumentima. No, ako se želite uvjeriti kako klasična glazba može biti itekako zabavna, nemojte propustiti zatvaranje Zagrebačkih ljetnih večeri. Koncert ansambla ‘The Chuckerbutty Ocarina Quartet’ počinje u atriju Klovićevih dvora 31. srpnja u 21 sat, a na programu su, između ostalog, i djela Bacha, Mozarta, Beethovena, Schuberta, Wagnera i, naravno, nezaobilaznog Oliphanta Chuckerbuttyja.

(T.M.)

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici