Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?

22.01.2010. Print | Pošalji link

Činjenica da je za predsjednika Republike izabran jedan skladatelj mnogima je tek bizaran podatak, a drugima pokazatelj pozitivnog kulturološkog iskoraka.

No, budimo pošteni – izvan uskog kruga ljudi koji prate suvremenu umjetničku glazbu Ivo Josipović je sve donedavna bio poznat tek kao pravnik. Naravno, glazbeni ga svijet poznaje u drukčijem kontekstu, pa smo stoga proveli malu anketu, kako bismo saznali što o novom predsjedniku imaju reći oni koji ga smatraju prvenstveno umjetnikom.

Skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk, prije svega, ističe nezadovoljstvo tek sada iskazanim većim interesom za glazbeno stvaralaštvo Ive Josipovića. Prema njemu, "žalosno je da je Josipović kao skladatelj tek sad pobudio pažnju javnosti, jer je njegova glazba, ali i općenito suvremena hrvatska glazba već prije trebala privući pozornost – tim više zato što smo mali narod, koji živi od onoga što je duhovno napravljeno u određenom periodu, jer se sve drugo zaboravi, a ovo je nešto što je trajnije".

Glazbena kritičarka "Večernjeg lista" Maja Stanetti smatra da Josipović i jest i nije tipičan hrvatski skladatelj svoje generacije. Naime, "kao i svi koji su izašli iz klase Stanka Horvata, opskrbljen je vrhunskim zanatom, ali se od tog utjecaja ipak malo i odvojio, na jedan veseo i vedar način, što se vidi u njegovoj sklonosti plesnim stavcima". Stanetti dodaje da je to "u cjelini jako dobar opus, premda mali, jer jednostavno nije ni stigao pisati svakodnevno".

Razlog relativno skromnom obimu Josipovićevog opusa je, naravno, činjenica da je paralelno gradio i pravničku karijeru. No, Mladen Tarbuk, koji je, usput budi rečeno, po struci i fizičar, smatra da takva strukovna podvojenost može biti i prednost. Naime, "za komponiranje je od velike pomoći baviti se nečim što, za razliku od umjetnosti, tjera um na usustavljivanje, a to vrijedi i za pravo i za fiziku".

Violinistica i umjetnička voditeljica Hrvatskog baroknog ansambla Laura Vadjon povremeno se bavila i suvremenom glazbom. Ona je tako svojevremeno praizvela njegovu skladbu "Lauros", koju je Josipović napisao za nju i gitaristicu Romanu Matanovac. Suradnja s njim pritom je bila nešto ugodnija nego s nekim drugim autorima. Naime, dok mnogi skladatelji pišu "nesvirljivu glazbu, u kojoj je dominantan ritam, ili tretiraju violinu više kao udaraljku nego kao instrument koji bi trebao svirati kantilenu, Josipović je napisao vrlo zgodnu kompoziciju, koja je postala vrlo atraktivna i stalno je na repertoaru".

No, Laura Vadjon s Josipovićem je imala posla još za vrijeme studija, kad joj je na Muzičkoj akademiji predavao među violinistima ne baš omiljeni predmet – harmoniju. Pritom je bio "strog i pravedan, vrlo ozbiljan i nikad nije propuštao predavanja".

A osim što je komponirao, Josipović se tijekom posljednjih dvadesetak godina sustavno borio za prava i drugih skladatelja. On je, naime, niz godina bio tajnik Hrvatskog društva skladatelja i ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb, i upravo na tom području Mladen Tarbuk vidi neke od njegovih najvećih zasluga. Jer, "ne bismo imali danas jasno i dobro uspostavljeno Hrvatsko društvo skladatelja, da mu na čelu nije bio netko tko je skladatelj i pravnik".

U funkcijama skladatelja i ravnatelja Muzičkog biennala Josipović je morao redovito komunicirati s medijima. Kako ističe Maja Stanetti, i na tom se području razlikovao od mnogih svojih kolega. On je tako "vrlo otvoren, ali i oprezan prema medijima – nikad neće izjaviti nešto što je pretjerano i nije uvredljiv".

Možemo se, dakle, samo nadati da će takav odnos prema medijima Ivo Josipović zadržati i na svojoj novoj funkciji. A hoće li, uz to, uspjeti unijeti i barem malo više harmonije na hrvatsku političku scenu – tek treba vidjeti. No, u jedno možemo biti sigurni: umjesto političara koji su to po profesiji, pa ih se više nikad ne možemo riješiti, Ivo Josipović imat će što raditi i kad jednoga dana – ne bude više predsjednik.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Još malo o Ivi Josipoviću, ali skladatelju
Mladen Tarbuk posvetio kompoziciju Katarini Krpan
Katarina Krpan svira vlastiti život
Ivo Josipović: Istina nije jedna!
Ivo Josipović - skladatelj
Crveni obraz Bandićeve 'crvene' kampanje
GODIŠNJI PREGLED: Ozbiljna glazba 2009.
Umjetnost (i) politika na Muzičkom Biennalu
Muzički Biennale Zagreb 2009.
Iz domaće kuhinje

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici