Hrvatski barokni ansambl u 'Nordijskom deliriju'

26.03.2008. Print | Pošalji link

U svijetu ozbiljne glazbe, i to ne samo onom njegovom dijelu koji se usredotočuje na barok, sljedeća će godina proteći u znaku obilježavanja 250. obljetnice smrti Georga Friedricha Händela.

Toj će se proslavi, naravno, zdušno pridružiti i Hrvatski barokni ansambl, koji ju je odlučio i unaprijed najaviti. Naime, na svom će koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu 27.03.2008. taj sastav sučeliti Händela i njegovog nešto mlađeg švedskog suvremenika Johana Helmicha Romana, čija obljetnica smrti pada ove godine. Kombinacija nije nimalo slučajna, s obzirom da u njegovoj domovini Romana nazivaju ne samo "ocem švedske glazbe", nego i "švedskim Händelom".

Čitav je program, prilično bombastično, nazvan "Nordijski delirij", pri čemu se prvi dio naslova referira na Romana, a drugi na Händelovu kantatu "Ljubavni delirij", koja će biti izvedena u drugom dijelu koncerta. Hrvatski barokni ansambl ovom će prilikom predvoditi ugledni finski čembalist i dirigent mlađe generacije Aapo Häkkinen, koji je s tim sastavom prije nekoliko godina već surađivao na izvedbi Pergolesijeve opere "Služavka gospodarica".

Kao Finac, ovaj umjetnik, naravno, ne mora nužno dijeliti oduševljenje svojih švedskih kolega njihovim najvećim baroknim skladateljem. On im, doduše, ne odriče pravo da ga, pomalo pretjerano, nazivaju "ocem švedske glazbe", pa ni "švedskim Händelom", iako ima određenih zadrški prema ovom potonjem epitetu. Naime, premda je Roman u Engleskoj osobno upoznao starijeg skladatelja, a moguće je da je bio i njegov učenik, pod Händelovim je utjecajem nastao tek jedan, raniji dio njegovog opusa, uključujući i "Uvertiru u g-molu", koja će biti izvedena na koncertu u HGZ-u. No, kasnija djela, poput "Simfonije u e-molu", koju će se moći čuti istom prilikom, pokazuju i druge utjecaje, pa stoga Häkkinen zaključuje da je "Romanov stil prilično samosvojan, i nije ge potrebno uspoređivati s Händelom".

Roman je, dakle, skladatelj čija je glazba prilično eklektična. No, u njegovo doba to sâmo po sebi nije bilo doživljavano kao nešto negativno. Štoviše, upravo je sinteza stilskih elemenata različitih nacionalnih škola nešto što odlikuje i neke od najvećih skladatelja barokne epohe, poput Bacha i Händela. Tako je i kod Romana moguće otkriti elemente Vivaldijevog gudačkog sloga, ali i u njegovo vrijeme izrazito moderno "galantnog stila" francuskog dvorskog rokokoa. Sve to obogaćeno je i dodanom vrijednošću nordijskog prizvuka, pa tako neki plesni stavci i određeni harmonijski postupci podsjećaju na švedski folklor.

Kako švedska strana programa kojeg Häkkinen priprema s Hrvatskog baroknog ansambla ne bi bila svedena samo na djela Johana Helmicha Romana, publici će biti predstavljen i "Koncert za flautu, čembalo i orkestar" Johana Joachima Agrella. Häkkinen, koji će u izvedbi te skladbe nastupiti i kao solist na čembalu, ističe kako se pripadnost tog autora švedskom kulturnom krugu ipak treba prihvatiti tek uvjetno. Naime, premda je Agrell rođen u Švedskoj, u kojoj je i studirao, veći dio radnoga vijeka proveo je u Njemačkoj. Njegova je glazba stoga bliža berlinskoj školi i skladateljima poput Grauna, Graupnera i Telemanna, premda i dalje ima i elemenata koje nalazimo i kod Romana.

S obzirom da su, uz Händela, na programu djela dvojice švedskih skladatelja, postavlja se pitanje koliko je opravdan pridjev "nordijski" u naslovu koncerta. Häkkinen, međutim, podsjeća da je u osamnaestom stoljeću Finska bila u sastavu Švedske, pa je tako i tadašnji finski glavni grad Turku bio mjesto na kojem se izvodila ista glazba kao i u švedskoj prijestolnici. Osim toga, ističe i manje poznati podatak da je Johann Helmich Roman bio finskog porijekla, pa je tako i njegovo švedsko prezime izvedeno iz imena finskog grada Rauma, iz kojeg su se njegovi roditelji preselili u Stockholm.

Premda Häkkinenu ovo nije prvi susret s Hrvatskim baroknim ansamblom, on spremno priznaje kako mu je ovaj program bitno veći izazov od Pergolesijeve "Služavke gospodarice" prije četiri godine. Naime, "germanski dio programa, posebice Agrell, a djelomično i Roman, zahtijeva više individualne pozornosti prema detalju, jer je ta glazba više polifono koncipirana – glazbeni se protok odvija i u unutarnjim dionicama, i to je pravo četveroglasje, kakvo se sviđalo Nijemcima". S druge strane, Händelova kantata, kao i Pergolesijeva opera, u osnovi donosi dvoglasnu strukturu, u kojoj su unutarnji glasovi tek nadopuna "bassu continuu".

Novi je program Hrvatskog baroknog ansambla, dakle, skoro pa jedinstvena prilika da se u Zagrebu čuje jedan dio švedske barokne glazbene baštine. Kao solistica u Händelovom "Ljubavnom deliriju" nastupa sopranistica Ivana Kladarin, dok će se Aapi Häkkinenu u izvedbi Agrellovog djela pridružiti i flautistica Ana Benić. Koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu 27. ožujka 2008. počinje u 20 sati.

(T.M.)

Pročitajte i ...
Zagreb Kom 2009.
Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe
Zagreb kom pretvara HGZ u lounge bar
Kraj 55. sezone Zagrebačkih solista
Muzička Akademija još uvijek čeka svoj prostor
Ovog proljeća konačno počinje gradnja Muzičke akademije?
Laurence Cummings i HRBA
Plava konjica Plavog jahača
Plava konjica – imamo li potrebu za inovacijom?
Martina Gojčeta-Silić silazi na vrh

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici