Umro Milan Kangrga

25.04.2008. Print | Pošalji link

Ne dočekavši predstavljanje svoje posljednje knjige "Klasični njemački idealizam", zakazano za 1. svibnja, na njegov 85. rođendan, jutros je u Zagrebu preminuo Milan Kangrga.

Bio je jedan od vodećih hrvatskih filozofa druge polovine dvadesetog stoljeća. Premda je najznačajnije radove objavio u doba kad je bio član redakcije časopisa "Praxis", od 1964. do 1974., za razliku od većine svojih kolega iz svog vremena na javnom je promicanju praksisovskih ideja ustrajao i nakon raspada bivše Jugoslavije.

To se može činiti proturječnim, s obzirom da ga se smatralo marksistom, što je pozicija koja se u međuvremenu pokazala anakronom. No, unutar stručnih krugova Kangrgu se, s obzirom na njegovu filozofsku orijentaciju, radije smatralo sljedbenikom Fichtea i Hegela, u čemu je on, zapravo, tipičan pripadnik takozvane "Nove ljevice". Njegova društvena kritika stoga je bila primjenjiva i u bivšim i u sadašnjim političkim okolnostima. Bivši sistem tako je optuživao da je staljinistički, tvrdeći kako ni socijalizam ni komunizam nisu nikad postojali nigdje u svijetu, pa tako ni u bivšoj Jugoslaviji.

S druge strane, devedesetih se isticao kao jedan od najglasnijih protivnika svih nacionalizama. Prema njemu, nacionalističko svođenje pojedinca na njegovu sudbinsko-fatalističku genetsko-biologijsko-zoologijsku određenost negira njegovu čovječnost, pa, dakle, u takvom kontekstu ne može biti govora ni o kakvoj slobodi. Takva razmišljanja, naravno, mnogima nisu bila po volji. Poput Predraga Matvejevića, i Kangrga je tako prije tri godine bio objekt bizarnog sudskog postupka, u kojem je bio optužen za "klevetanje hrvatstva", a sve zbog rečenice da je "njegova grlica pametnija od onih Hrvata koji ne znaju svoj interes". Tužba je odbačena, ali je "državotvorni" linč na Kangrgu nastavljen i nakon toga. Jer, nažalost, čini se da je u ovoj zemlji još uvijek mnogima neprihvatljiva Kangrgina ustrajnost u promicanju teze kako je demokracija bitnija vrednota od nacionalnosti. A upravo je ta teza ono zbog čega nam njegovo djelo još i danas daje materijala za razmišljanje.

(T.M.)

Pročitajte i ...
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici