Spomenik za grad pravde

09.05.2008. Print | Pošalji link

Svi međunarodni umjetnici koji sudjeluju u ovogodišnjem izdanju Urbanfestivala još prije njegovog početka boravili su u istraživačkim posjetima Zagrebu.

Ideja je, naravno, bila upoznati se neposrednim kontekstom u kojem će raditi, i pronaći određene orijentire da odgovore na zadanu temu melankolije. Općenito, radilo se o pozivu na razmatranje nekog izlaza iz osjećaja gubitka ideala, određenog načina života, gubitka brige za lokalnu zajednicu, pa i održive alternative političkoj ekonomiji kapitalizma. Austrijski umjetnik Martin Krenn boravio je u Zagrebu u veljači, kada je u Mami održao prezentaciju svog rada, te organizirao trodnevnu radionicu tijekom koje se polako profilirala ideja za rad pod naslovom «Spomenik gradu pravde». Ideja se donekle može povezati s društveno-političkim temama kojima se Krenn bavio u svom prijašnjem radu, gdje se usredotočuje na strategije i metode otpora vladajućim odnosima moći.

Upravo te strategije, kao i metoda interveniranja u javni prostor, ono je što “Spomenik za grad pravde” zadržava u svojoj osnovi. U okviru Urbanfestivala, neovisno o tematskoj definiranosti pojedinačnih njegovih izdanja, većina radova odgovara na neku specifičnu lokalnu tematiku, a u svojoj formi podrazumijeva i sudjelovanje građana, odnosno, poziv na akciju. Od toga polazi i Martin Krenn.   

«Kada me pozovu da radim projekt u nekom gradu, zanima me suradnja s ljudima koji tamo žive, budući da sam ja sam zapravo autsajder. Ideja koja se razvila u tijeku radionica je pozvati ljude da sudjeluju. Razgovarali smo o različitim strategijama političke umjetnosti i takozvane socijalne plastike. Tijekom tog procesa razvili smo ideju skulpture u javnom prostoru, koja se također može promatrati kao svojevrsna socijalna skulptura. To konkretno znači da je rad participacijske prirode, i u osnovi se radi više o društvenom procesu nego o dovršenom djelu».

Ideja «Spomenika za grad pravde» bazira se na posljedicama uvođenja sustava zbrinjavanja ambalažnog otpada industrije pića, koji je doslovce preko noći na ulici učinio vidljivom sve dublju društvenu i ekonomsku podjelu među stanovnicima grada. Industrija je na taj novi sustav reagirala povisivanjem cijena svojih proizvoda, dok je vladajuća politika činjenicu da su mnogi ljudi prisiljeni skupljati boce iz kanti za smeće kako bi preživjeli, jednostavno ignorirala.

Sonja Leboš polaznica je radionice koju je Martin Krenn održao u Zagrebu u veljači, i jedna od umjetnikovih suradnica na ovom projektu. Ona kaže kako namjera nije reći da je 2006. uvedena regulacija loša. “Nama je zapravo bilo zanimljivo to što je zakon učinio vidljivom činjenicu da se društvo sve više raslojava, te da je mnogim ljudima takav vid dodatnog prihoda očajnička potreba. Začudno je kako je ta vrsta urbane koreografije vrlo brzo prihvaćena kao uobičajena, bez suosjećanja javnosti s čovjekom koji je prisiljen posegnuti u kantu za smeće da bi preživio. Ovo nije samo kritika čitavog sistema, nego i poziv ljudima da razmisle o načinima na koje svakodnevno drugima ostavljaju brige koje bi nam svima trebale biti zajedničke”.

Iako će biti i fizički podignut od otpada industrije pića, najvažnija razina «Spomenika za grad pravde» je zapravo simbolička. Riječ je o gesti kojom se želi ukazati na problem, ali rad se dijelom dotiče i same institucije spomenika, koja je također jedna od tema koje u posljednje vrijeme traže veću javnu raspravu.

Krennov rad i dosad dijelom bio koncentriran na činjenje stvari vidljivima, pri čemu je tematski fokus najčešće bila austrijska nacistička prošlost. Kao i u ranijem radu «Spomenik prošlosti», namjera «Spomenika za grad pravde» prije svega je potaknuti raspravu. «Spomenikom postavljamo jedno temeljno pitanje. To pitanje jest zašto postoji tako veliki broj ljudi koji žive u siromaštvu i prisiljeni su preživljavati skupljajući odbačenu ambalažu. Također nas zanima zbog čega ta činjenica nije vidljiva, jer čak i ako vidimo ljude kako to rade, i možda znamo o čemu se radi, ne možemo govoriti o pravoj vidljivosti. Ovo je jedna gesta kojom se zahtijeva promjena. Iz tog zahtjeva kreće naš poziv građanima da se pridruže projektu».

Akcija će se, najavljuju Martin Krenn i Sonja Leboš, dogoditi spontano. Autori projekta samo iniciraju situaciju, ali je neće režirati, nego je publika pozvana da doprinese projektu s vlastitim komentarima i idejama. Također, projekt ne ide za tim da getoizira neku određenu ugroženu skupinu kojoj se želi obratiti, jer se problem, ističe Krenn, tiče svih nas. «Ta društvena podjela» definira kretanje stanovnika grada i općenitu koreografiju svakodnevnog života. Ne možemo govoriti o određenoj skupini jer svatko u bilo kojem trenutku može postati dio grupe koja prikuplja boce. Nije tako samo sa Zagrebom, imamo jednako osjetljivu situaciju i u Beču, koji pripada bogatom Zapadu. Mi se, dakle, obraćamo svima koji žele protestirati protiv ove situacije, da dođu sa svojim idejama, te da raspravimo o mogućnosti promjene na licu mjesta».

Dakle, sve počinje u subotu 10. svibnja točno u podne na Trgu Maršala Tita, gdje će građani donijeti prazne boce. Skulptura će isti dan biti podignuta, a pretpostavljamo i rastavljena i odnesena, računajući na zajedničku ekološku i socijalnu odgovornost. Sama gesta potaknuta je željom za promjenom, koliko god bila melankolična zamisao o spomeniku, jer on je, kako mu samo ime kaže, spomenik gradu u kojem bi trebalo biti socijalne i ekonomske pravde.

(M.G.)

Pročitajte i ...
Urban festival 2009: (U)mjesto granice
Urban festival 2009.
Noviteti Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade
Jedinstvo čeka toplije dane
Likovnost - godišnji pregled 2008.
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
Urbanfestival u centru grada
Počinje još jedan UrbanFesival
Umjetnost na ulice!

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici