Hrvatska - Slovenija: koliko se poznajemo i što si dugujemo?

19.06.2008. Print | Pošalji link

Kako bi se pokazalo da među Slovencima i Hrvatima ima još nečega osim zle krvi oko graničnih sporova

Hrvatski P.E.N. organizirao je dvije intelektualne brbljaonice, odnosno okrugle stolove kako se to ljepše naziva, na kojima se hrvatska i slovenska umjetničko-intelektualna krema izjasnila o svim stvarima koje nas spajaju i razdvajaju. Ovih potonjih je, ako je vjerovati P.E.N.-ovcima, mnogo manje, a jedna od njih je i jezik, što se moglo primijetiti na zagrebačkom izdanju ove tribine, inače naslovljenom «Koliko se poznajemo i što si dugujemo». Slovensko je održano još u svibnju u Ljubljani, a u Zagrebu su se nedavno okupili Zvonko Maković, Tonko Maroević, Nadežda Čačinović, Žarko Paić, Zvonko Kovač i Branko Čegec braneći crveno-bijele kvadratiće. Interese Julijskih Alpa zastupali su Manca Košir, Boris Novak, Vladimir Mirko, Miha Pintarič, Peter Peršin te predsjednik slovenskog PEN-a, Tone Peršak.

Gosti iz Slovenije govorili su materinjim jezikom, što je omogućilo da ih prisutni na okruglom stolu jedva razumiju, no kako se prisutne moglo nabrojati na prste dvije ruke, nerazumijevanje na tribini posvećenoj razumijevanju i nije bilo toliki problem. Razlog nedostatka interesa za ovaj dijalog ipak nije bio zbog same teme ili sudionika, nego zbog pomno odabranog termina tribine, koji se precizno poklapao s utakmicom Hrvatska-Njemačka, pa je tako cijela država gledala Vatrene dok je u Knjižnici Bogdan Ogrizović desetak intelektualaca razmjenjivalo dojmove o hrvatsko-slovenskim odnosima.

Nadežda Čačinović, profesorica estetike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a usput i rođena Slovenka, podijelila je s prisutnima svoja zapažanja o temi, referirajući se prvenstveno na knjigu nedavno preminulog Tarasa Kermaunera, slovenskog filozofa, koji je, između ostaloga, pisao i o poznatom arheologu Dragutinu Dežmanu, kojega neki Slovenci smatraju izdajnikom, jer je pisao na njemačkom jeziku.

Jedna od promjena koje su se u hrvatsko-slovenskim odnosima dogodile nakon raspada Jugoslavije jest i gubitak dinamike u međusobnoj komunikaciji, istaknuo je izdavač Branko Čegec, jedan od rijetkih u Hrvata koji sustavno objavljuje prijevode slovenskih pisaca. Čegec se osvrnuo i na knjižaru Mladinske knjige, koja se do devedesetih nalazila u centru Zagreba i u kojoj se mogla nabaviti literatura na slovenskom, što je danas nažalost nemoguće. Na liniji pozitivnih međusobnih utjecaja bio je u svojem izlaganju i akademik Tonko Maroević, koji je jedan od naših najboljih prevoditelja sa slovenskog jezika, napominjući kako se osjećao pomlađeno čitajući slovenske avangardne pjesnike, koji se ne oslanjaju na Maroeviću zamorni tradicionalizam.

Filozof Žarko Paić nadovezao se na izlaganje Branka Čegeca, objašnjavajući kako cijela jedna zajednička mitologija koju su Slovenci i Hrvati, ali ne i samo oni, imali u Jugoslaviji polako nestaje, no da se nova ipak izgrađuje, ali na drugi način, putem interneta i kontakata koji nisu dirigirani državnim politikama nego iskrenim međusobnim zanimanjem. A na mladima ostaje budućnost, zaključio je još davno jedan čovjek rođen baš na granici Hrvatske i Slovenije, čija je država ponajviše zbližila ova dva bliska, ali ponekad i vrlo udaljena, naroda.

Inače, ljeto kalendarski počinje 21. lipnja, ali se prava ljetna atmosfera može očekivati nekoliko tjedana kasnije. Tada će Jadran biti pun turista, Sveti Rok će opet izazvati nekakav prometni zastoj, u novinama će se izvlačiti najopskurnije teme za sezonu kiselih krastavaca, a Hrvati i Slovenci će se početi svađati oko granice u Piranskom zaljevu. Pardon, Savudrijskoj vali. Joško Joras će i dalje tvrditi «tudi tukaj je Slovenija», dok će se zasigurno naći i neki pametni hrvatski političar s prijedlogom da se na Slovence pošalje topovnjača Petar Krešimir i uobičajena ljetna orgija lošesusjedskih odnosa može započeti.

Tada se vjerojatno nitko više neće sjećati dvije tribine o bliskosti Slovenaca i Hrvata u organizaciji P.E.N. centra, no one su ipak pokazatelj da se sa susjedima može i razgovarati, ne ignorirajući razlike.

(G.D.)

Pročitajte i ...
Umro Dan O'Bannon
Exit Europe u potrazi za novim geografijama kulture
EXIT EUROPE - Nove geografije kulture
Nadežda Čačinović - 'Zašto čitati filozofe'
Ambijentalno kazalište - teatar u prostoru koji pobuđuje maštu
I Novi Zagreb može biti pozornica!
Sedam dana u Zagrebu - Tijana Zinajić
Subversive film festival posvećen Kini
Kina u fokusu Subversive Film Festivala
Umjetnost (i) politika na Muzičkom Biennalu

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici